Dr. sc. Ivona Orlić novoizabrana je ravnateljica Etnografskog muzeja Istre (EMI). Dugogodišnja etnologinja-kustosica u ovome Muzeju čelnu funkciju preuzima od 7. travnja. Bio je to povod za razgovor s njom o planovima rada i razvoja EMI-ja koji trenutno broji 11 zaposlenih.

- Iako ste tek izabrani za ravnateljicu, odmah ste se predstavili izložbom "Fragmenti obiteljskog gospodarstva Istre". Projekt progovara o obitelji koja predstavlja bazičnu ljudsku zajednicu i nukleus društva povezujući različite generacije, unutar koje se definiraju određene uloge.

- Izložba progovara kroz nekoliko segmenata obiteljskog gospodarstva nekada, ali i danas. Tako progovaramo o vinarstvu i vinogradarstvu ča je nikada značilo biti u lozami, a što u podrumu, ali isto tako i danas. Provlačili smo dijakronijsku nit rada i muškog i ženskog posla vezanog za rad u vinogradu, kao i rada u podrumu i konzumiranje vina. Isto to smo proučili i kod ribara gdje smo propitivali i današnju situaciju s izlovom ribe, ali i odnos ribara prema delfinima i turistima. Stočarstvo kao zadnju cjelinu obiteljskog gospodarstva koncipirali smo kroz košnju i modu od kosci. U konačnici, naglasak je stavljen na nerazdvojnost obitelji i gospodarstva. Kao i muškarca i žene. Izložbu su upotpunili i film "Virus dobre volje", mladih braće Pekica; znanstveni monolog "Naše ruke su manje" iz produkcije WWF Adria, te fotografija studentice fotografije Mirne Cvek Špralja. Ovom je prilikom najvažniji doprinos dala dizajnerica Kristina Kalčić Brajković iz KKA studija. Izložba će biti postavljena do ljeta, a možda i duže.

- Nastavit ćete se i dalje baviti terenskim i istraživačkim radom uz zahtjevnu ulogu vođenja ove institucije?

- Da, to je trenutačno jedno od meni najtežih pitanja. Htjela bih vam odgovoriti "da, naravno da ću se nastaviti baviti etnologijom i etnografijom i kustoskim poslom", ali ustvari ne znam što me čeka. Volim svoj posao kustosice i etnologinje i iskreno se nadam da ću imati vremena i za istraživanja, ali i za izložbe. I evo, voljela bih jako napraviti izložbu o samo jednoj riječi, vezano za nematerijalnu kulturu i lokalne govore.

- Imali ste i prije nekoliko godina i zanimljivu izložbu posvećenu osami?

- Kao što nestaje osama, tako nestaju i lokalni govori, pa sam na taj način usmjerila svoje istraživanje, zašto samo jedna riječ, ili zašto slika, simbol, krenula sam istraživati to.

- Pripremate li i kakvu reorganizaciju rada Muzeja ili druge promjene?

- Još ništa, moram se konzultirati s mojim kolegicama i kolegama. Potom moram odraditi primopredaju i konzultacije s ravnateljicom Lidijom Nikočević. Namjeravam nastaviti s odličnim projektima koje je dosadašnja ravnateljica započela, poput Centra za nematerijalnu kulturu, Etnofilma, Dana rukotvorina, obnoviti neke od projekata koji su zamrli, te dakako uskladiti sve s Covid situacijom.

- Ove se godine obilježava deseta godišnjica rada dislociranog Centra za nematerijalnu kulturu Istre (CENKII). Što se priprema po tom pitanju?

- Da, upravo je obilježavanje desete obljetnice CENKI-ja program koji bih voljela da se organizira i održi, i o tome razmišljam. Još ništa nisam pripremila, jer još nisam u poziciji da pripremam. Ali zasigurno Centar i djelatnice i djelatnici koji su radili na projektima vezanim uz nematerijalnu kulturu imat će puno toga za pokazati. Voljela bih da bude uživo, jer takva nematerijalna kultura i jeste, ali ako neće moći uživo i nematerijalnu kulturu ćemo prilagoditi suvremenim zahtjevima života i oživjeti je online.

- Planovi su Vam da muzej, svojom ponudom i sadržajem, bude što otvoreniji prema željama i potrebama posjetitelja. Što namjeravate poduzeti po tom pitanju?

- Opet su tu moje želje i prijedlozi koje ću nastojati realizirati. Biti otvoren i u onom fizičkom smislu doslovno da se može doći u muzej. Postav koji je smješten u Kaštelu, zbog arhitektonskih barijera nedostupan je za posjetitelje s određenim invaliditetima, no pokušat ćemo to ispraviti ili kompenzirati na druge načine. Voljela bih da sve dobne skupine nađu svoj interes i zadovoljstvo u muzeju i Centru, kao i pripadnici manjina iz oblasti kulture. I trudit ću se da mladi imaju svoj prostor za izražavanje, da budu vidljiv i kroz muzej ako to žele.

Povezane vijesti

• Sveti Mauro dodijeljen Ivoni Orlić
• Rad s djecom najveće mi je zadovoljstvo
• Talijanski muzeji privukli rekordnih 50 milijuna posjetitelja