Povjesničar Ivo Goldstein predstavio je u utorak na Interliberu svoju knjigu "Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća", u kojoj analizira neke od najintrigantnijih tema recentne hrvatske povijesti, u knjizi najavljenoj kao inventura stanja - "sad, danas, 2019., u Zagrebu, u Hrvatskoj".

Knjigu je objavio nakladnik Profil, na čijem je interliberskom štandu u Paviljonu 5 Zagrebačkog velesajma o njoj govorio povjesničar Goran Hutinec. 

Kazao je kako se Goldstein u knjizi bavi ključnim događajima i osobama bez kojih je hrvatska povijest 20. stoljeća nezaobilazna, "počevši od Radića koji je ne samo ključan za prvih 30 godina nego i mnogo kasnije, pa završavajući s Tuđmanom, koji je obilježio ne samo posljednju dekadu nego, retrospektivno, i zbivanja prije toga".

Hutinec je izdvojio "poglavlje gdje se vrednuje što je Jugoslavija predstavljala za Hrvatsku i Hrvate i je li imala samo pozitivnu i samo negativnu stranu i utjecaje", te poglavlje koje se tiče osnivanja same Jugoslavije, "što je problem koji ne zahvaća samo nas u Hrvatskoj nego i mnogo šire".

"Tu je i pitanje o vrednovanju uloge NDH i Pavelića, a isto tako i ono što nas nažalost neprestance prati - ono što se zbivalo u Jasenovcu ali i u drugim ustaškim logorima u Drugom svjetskom ratu, ali isto tako i nakon kraja rata, ne samo u osveti pobjednika, nego i u formiranju nove vlasti koja se često služila vrlo brutalnim, vrlo nasilnim metodama", kazao je.

Književnik i kolumnist Jurica Pavičić ocijenio je da je Goldsteinova knjiga "perfektni džepni vademekum za prepiranje u kafiću". "Goldstein se u toj knjizi bavi upravo onim temama oko kojih se hrvatsko društvo najviše prepire", rekao je, pri čemu je ključna poruka rečenica koja se u knjizi često ponavlja, a to je – stvari nisu tako jednostavne.

U svakom poglavlju Goldstein iznosi argumente jedne strane, najčešće argumente druge strane, te najčešće korištene citate koje svaka od tih strana iznosi, te ih stavlja u kontekst, na koncu donoseći neku vrstu svoje prosudbe otvorene za polemiziranje. Time je ta knjiga dobar protuotrov protiv fake newsa, jer "nastoji kontekstualizirati postupke i izjave, opovrgava netočnosti i poluistine", smještajući ih u kontekst.

Kao poglavlje koje će sigurno izazvati polemike, Pavičić je izdvojio tekst o Franji Tuđmanu, "koji nas u trenutku kad je Tuđman postao doista nedodirljiv podsjeća na jednu drugu stranu njegove politike, a to je među ostalim ona prema Bosni i Hercegovini".

Goldstein je kazao kako je knjiga zamišljena kao "neka vrsta inventure – danas, sada, 2019. godine, u Zagrebu u Hrvatskoj"

"Krenula je od ideje o obradi 15-ak tema, koje su se na neki način same po sebi nametale. Jer ako imamo 20. stoljeće, počinjemo naravno s 1918., s državom SHS, s 'guskama u magli', nastavljamo s Radićem, postavljamo pitanje što je to bila prva, pa druga Jugoslavija, bavimo se toposima, Drugim svjetskim ratom, NDH-zijom, križnim putom, idemo s Titom, i onda dođemo do Herceg-bosne i do Tuđmana", rekao je.

Historiografija i historičari moraju biti svjedoci vremena, naglasio je. "Ja kao takav pokušavam funkcionirati. Moramo postavljati pitanja, moramo pokušati napraviti inventuru stanja, jer ukoliko nemamo pravu sliku, pravu perspektivu, ne shvaćamo na pravi način vlastitu povijest, onda nije dobro – ako nemate kvalitetan 'završni račun', ne znate gdje ste, ne možete funkcionirati, a pogotovo ne možete raditi neke prognoze i imati viziju budućnosti", smatra.

"Nažalost, vidi se da upravo oko različitih - ne kontroverzi, jer one su potrebne – već posve krivih percepcija određenih povijesnih događanja, mi danas nismo kao država, kao društvo, sveli račune na pravu točku i nemamo jasnu viziju niti svijest o vlastitoj prošlosti, koju neki puta gledamo naopako, s glavom prema dolje, niti na pravi način vidimo sebe kao državu među državama, kao narod među narodima, pa tako nemamo ni jasne perspektive o tome što će se događati sutra", upozorio je Goldstein.

Njegova je knjiga, kako je napomenuo,  tek jedan od mogućih pogleda na prošlu stvarnost kojim želi potaknuti na razmišljanje, da se čita, i postavlja pitanja, da se pokuša gledati stvari u kontekstu.

Ivo Goldstein (1958.) različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća bavi se od sredine devedesetih. Napisao je dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova. Bio je hrvatski veleposlanik u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013.–2017.), te predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu "Židovi u Zagrebu 1918-1941.". Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.