Hundertwasser u dijalogu sa Schieleom na izložbi u Leopold muzeju u Beču

(Hina/EPA)

Izložba "Hundetwasser - Schiele: Imagine Tomorow" dvojice karizmatičnih austrijskih umjetnika 20. stoljeća, slikara i arhitekta Friedensreicha Hundertwassera i ekspresionističkig slikara Egona Schielea otvara se u četvrtak u Leopold muzeju u Beču.

"Izložba je organizirana u povodu 20. godišnjice smrti slavnog austrijskog slikara i arhitekta Friedensreicha Hundertwassera, čija su djela na izložbi postavljena nasuprot Schielovih te međusobno korespondiraju", rekao je na konferenciji za novinare u Leopold muzeju njegov direktor Hans Peter Wipplinger.

Dodao je da je Hundertwasser bio oduševljen umjetničkim stvaralaštvom Schielea te da je njegov crtački opus bio pod utjecajem tog umjetnika.

Njegov poetski tekst iz 1951. "Volim Schielea" pokazao je intenzitet njegove privrženosti djelu tog ekspresionista. Do kraja života bio je okružen - u stanovima i radnim prostorijama, atelijerima u Beču, Veneciji ili na Novom Zelandu - s reprodukcijama bečkog ekspresionističkog majstora čije je stvaralaštvo prekinula smrt u 28. godini.

Izložba obuhvaća oko 170 izložaka: 95 Hundertwasserovih i 37 Schielovih radova: ulja na platnu i crteža, te arhivski materijal - pisma, fotografije, dnevnike i knjige.

"U središtu izložbe su motivi i tematski kompleksi odnosa prema prirodi, društvu i njihovoj formalnoj sličnosti", rekao je kustos izložbe Robert Fleck te dodao da Leopold muzej prvi put rasvjetljava umjetničko stvaralaštvo te dvojice iznimnih austrijskih umjetnika.

Postav izložbe podijeljen je u nekoliko cjelina: Postajanje i prolaznost, Hundertwasser: Zločin moderne arhitekture, Krug života i Sklad s prirodom. Cjelina pod naslovom "Schiele u pritvoru", kako je istaknula kustosica Alexandra Matzner, govori kako su obojica imali problema s policijom i bili u pritvoru - Schiele zbog optužbe da širi pornografiju i sablažnjava maloljetnike, a Hundertwasser zato što je gol držao javne govore.

Umjetnički opus Egona Schielea (1890.-1918.) odiše ekspresijom, tjeskobom, seksualnošću, ljubavlju i smrti.

Na njegovim platnima prevladavaju prikazi golih, bolesnih, deformiranih i izlomljenih tijela sa snažno izraženom seksualnom energijom, čime je narušavao moralne konvencije konzervativnih krugova društva početkom 20. stoljeća. Zbog erotskih crteža, bio je optužen da širi pornografiju te je 25 dana bio pritvoren.

Friedensreich Hundertwasser (1928.-2000.) rodio se u Beču u polužidovskoj obitelji. Nakon Anschlußa, kako bi ga spasila, majka je pristala na preobraćenje na katoličanstvo i učlanila ga je u Hitlerovu mladež. Ti su događaji ostavili trajan trag na njegovim razmišljanjima i stajalištima. Promijenio je ime Friedrich u Friedensreich (bogat mirom), postao je borac za mir i ekologiju.

Tvrdio je da je "ravna crta bezbožna i svaki čovjek različit, a takve trebaju biti i kuće". Njegove kuće imaju neravne podove, nakrivljene krovove i različite prozore.

Kod Hundertwassera sve pršti žarkim bojama koje, kako je tvrdio, izražavaju intenzitet čovjekove unutarnje prirode. Krovovi se stapaju s krajolikom i naglašavaju potrebu za povezanosti s prirodom i zato su na njima grmovi, drveće i trava.

Osim u slikarstvu i arhitekturi, okušao se u izradi kovanica, postera i maraka. Radio je diljem svijeta, a najviše u Beču. Među najpoznatija arhitektonska zdanja uvrštavaju se Hundertwasserova kuća ili Kunsthaus Wien i slavna bečka spalionica smeća.

Hundertwasser je 1953. naslikao "Vrt sretne smrti", koji predstavlja ekološku grobnicu, gdje mrtvi nastavljaju živjeti kroz posađeno drveće. Prema vlastitoj želji, pokopan je na svojem imanju ispod magnolije na Novom Zelandu.

Izložba je otvorena do 31. kolovoza.