(Hina/EPA)
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 2021. godinu počet će praizvedbom dramskoga teksta "Gdje se kupuju nježnosti" Monike Herceg, koja je na rasporedu 15. siječnja, a riječ je o pobjedničkom tekstu Natječaja za suvremeni dramski tekst koji je raspisao HNK.
Tekst pjesnikinje Monike Herceg izabran je jednoglasnom odlukom žirija na Natječaju za suvremeni dramski tekst pri HNK-u u Zagrebu, prvome te vrste raspisanom u središnjoj nacionalnoj kući nakon pedeset godina na koji je prijavljeno ukupno 166 dramskih tekstova.
Drama "Gdje se kupuju nježnosti" prati tri generacije žena u ruralnoj sredini koja se teško oporavlja od posljedica rata, ističe se u najavi predstave. Priča je to o ženama čiji je život ispunjen nasiljem, patnjom i siromaštvom, ali i nadom o izlasku iz tog začaranog kruga. Baka, majka i kći se svaka na svoj način pokušavaju nositi sa životnim nedaćama. Središnji lik drame je kći koja preispituje živote bake i majke, ali i to koliko njezin život počinje sličiti na njihove.
"Tekst u sebi nosi nadu novih početaka, izlaska iz krugova za koje smo mislili da su zauvijek zatvoreni, a životi u njima predodređeni. Monika Herceg kombinira svoj prepoznatljiv poetski stil s dramskim elementima, približavajući nam začudni svijet likova s margine društva", stoji u najavi.
Predstavu režira Rene Medvešek, dramaturginja je Jelena Kovačić, scenografkinja Tanja Lacko, kostimografkinja Doris Kristić, kompozitor Zoran Šćekić, oblikovatelj videa Ivan Marušić Klif, a svjetla Aleksandar Čavlek. Glazbu na scenu uživo izvode Zoran Šćekić, Nenad Sinkauz i Pavle Jovanović.
Lik kćeri na pozornici će interpretirati Lana Barić, Jadranka Đokić i Daria Lorenci Flatz, majku, sponu dviju generacija, glumit će Nina Violić, baku Mirta Zečević, sina Filip Vidović, a oca Igor Kovač.
Moram priznati da nisam očekivala tim koji se okupio oko 'Nježnosti'. Radi se o našim najboljim glumicama i glumcima, glumačkim legendama", rekla je autorica Monika Herceg dodavši kako isto vrijedi i za tim koji predstavu postavlja.
"Meni kao piscu mogućnost da tekst dobije dimenziju izvan papira predstavlja nešto gotovo nestvarno. Kad čovjek piše, tekst je živ koliko i stvarnost. Sama mogućnost tog izlaska u ljudska usta malo je zastrašujuća, ali i divna u isto vrijeme", dodala je.