(Hina/EPA)
U HDD galeriji će se u petak, 2. srpnja, moći premijerno pogledati izložba "NEDELJKO DRAGIĆ & TUPKO: Život u četiri sličice" na kojoj će biti predstavljen Dragićev najslavniji stripovski lik Tupko koji je, kada se pojavio 1969.. prodrmao samu ideju stripa kao medija.
Riječ je o drugoj ovogodišnjoj Dragićevoj izložbi u prostoru galerije Hrvatskoga dizajnerskog društva (HDD) gdje je prije nekoliko mjeseci bio predstavljen Dragićev opus u području grafičkoga dizajna i ilustracije, priopćio je HDD.
Sada se pak predstavlja Dragićev "Tupko" koji se 1969. prvi put pojavio na stranicama Večernjega lista i svojim je britkim autoreferencijalnim humorom snažno utjecao na iduće generacije strip autora. Kustos izložbe je Veljko Krulčić.
"Nakon stripova Andrije Maurovića (među kojima se je jako teško, odnosno nemoguće odlučiti za jednog ili samo za neke od njih koje možemo titulirati kao najbolji ili kao najbolje), Tupko Nedeljka Dragića najvažniji je hrvatski strip svih vremena", ocijenio je Krulčić. Smatra da je najvažniji koliko po jedinstvenosti, originalnosti, avangardnosti ili modernizmu u svojem strip-izričaju, toliko po svojoj komunikacijskoj snazi, po šarmantnosti, po identifikacijskom "alter egu", odnosno po "savršenstvu svoje nesavršenosti".
Tupko je ucrtao hrvatski strip na europsku i svjetsku kartu stripa
Istaknuto je da je Tupko najvažniji hrvatski strip po planetarnom značenju, a što je više puta i potvrđeno od najviših autoriteta, a kod kuće je to svakako na prvom mjestu akademkinja Vera Horvat Pintarić.
Podsjeća se da je Dragić tako za Tupka 1971. dobio Grand prix za najbolji strip na međunarodnom festivalu u Montrealu,1972. imao je izložbu na festivalu u Lucci (kustos je bio Rinaldo Traini, poznati stručnjak na području stripa), a 1995. u istoj toj Lucci je Nedeljko Dragić dobio nagradu za životno djelo - za doprinos stripu, animiranom filmu i ilustraciji.
Tu je i sudjelovanje na bijenalnoj umjetničkoj manifestaciji Trigon ’75: Identitet – alternativni identitet - protu-identitet (Graz, Austrija), na kojoj su strip i Tupko imali identičan tretman kao i svaka druga tradicionalna umjetnost.
"Ukratko i najkraće, Tupko je ucrtao hrvatski strip na europsku i svjetsku kartu stripa", istaknuto je.
Podjednako dobro Tupko je funkcionirao u visokotiražnim dnevnim listovima (Večernjak, Vjesnik) i tjednicima, ali i u strip-izdanjima skromnih naklada i jedno od onih strip ostvarenja koje je nastalo kao spontani izričaj autora (tada u 33. godini života, sa statusom međunarodno važnoga maestra animacije), kao nešto naizgled "usputno", nešto što je ova ili ona vrsta nastavka njegovih karikatura i crtića, po estetici, empatiji i svjetonazoru.
Podsjeća se da je sam Dragić često spominjao kako njegove ambicije zasigurno nisu bile da bude autor stripova. Ali, dodaje se, Tupku je bilo dovoljno da se pojavi svega desetak, možda petnaestak puta, pa da se njegov autor nametne kao nova i snažna kreativna ličnost domaćega stripa.
Od samih svojih početaka Tupko se razlikovao od svega ostaloga što se dotad moglo vidjeti i pročitati od stripa na stranicama novina. Bio je nešto sasvim suprotno od klasičnoga, narativnoga stripa koji je apsolutno dominirao u produkciji na ovim prostorima, od sredine 30-ih do kasnih 60-godina, ali i sasvim drukčiji od karikaturalnih i humorističkih stripova koji su izlazili u dnevnim listovima.
Jer, kako je navedeno, Dragićev Tupko je samom svojom formom i svojim pomicanjem, što su neki prepoznali kao "istraživanje" uobičajenih pravila u prezentaciji stripa čitateljima, ali ništa manje i scenarističkim šarmom i crtačkom jednostavnošću, zapravo dramaturškom i vizualnom ingenioznošću, uzdrmao dotadašnju percepciju stripa ponajprije kao zabave, pogotovo one za djecu i mlade.
Izložba će biti otvorena do 16. srpnja.