Okrugli stol "Frazeologija i elektronička leksikografija: aktualna istraživanja i metode u organizaciji" održan je u petak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Na okruglom stolu govorili su slovenski leksikograf Iztok Kosem, Ivana Filipović Petrović iz Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Polona Gantar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i Jelena Parizoska s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kosem je istaknuo kako je leksikografija ili rječničko stvaralaštvo doživjelo brojne promjene i izazove u posljednjih desetljeća. Izazovi se uglavnom odnose na uvođenje novih metoda - ugrađivanje riječi, neuronske mreže, crowdsourcing i novi načini organizacije podataka, rekao je Kosem te dodao kako je sve veći naglasak na uvođenju relacijskih baza podataka, povezivanju različitih rječnike i dijeljenje podataka u nekoliko rječnika i povezanih jezičnih izvora.

Ovaj zahtijeva, ocijenio je, preispitivanje pristupa planiranju cjelokupnog leksikografskog procesa s obzirom na to da pojedinačni projekti rječnika i koraci njihove kompilacije više nisu neovisni. S jedne strane, to donosi nekoliko prednosti, poput bržeg ažuriranja podataka, a s druge strane, uvodi nove zahtjeve za leksikografe, ocijenio je.

Filipović Petrović napomenula je kako su projekti izrade rječnika često u povijesti leksikografije nadživjeli svoje leksikografe. 

Digitalne mogućnosti ubrzale su prikupljanje jezičnih podataka za rječnik, izradu rječnika i njegovo objavljivanje, rekla je dodavši kako brzina i elektronički medij ipak nisu izbrisali neke trajne okupacije leksikografa, poput statusa višerječnica s figurativnim značenjem u rječniku. 

Polona Gantar govorila je o poveznici frazeologije kao lingvističke discipline s jedne strane, i ručno i digitalnoj leksikografiji, koja je spoj jezično-tehnološkog i leksikografskog pristupa, s druge strane. 

Teme koje povezuju sva tri aspekta: lingvistički, računalni i leksikografski, tiču ??se definicije frazeološke jedinice i njezinih vrsta, kao i pitanja leksičke semantike i pragmatike, rekla je dodavši kako računalna potreba za razumijevanjem jezičnih podataka zahtijeva zapis frazeološke jedinice u obliku koji se može obraditi računalom.

Po riječima Jelena Parizoske bilježenje frazeoloških varijanata temelji se na teorijskim postavkama kognitivne gramatike.

U  frazeološkom e-rječniku varijantni se oblici daju u istoj natuknici, a njihov redoslijed i način bilježenja zasnivaju se na frekvencijskim podacima iz korpusa hrWaC, napomenula je.

Informacije o kreativnoj upotrebi, istaknula je, daju se za one frazeme čiji leksički sastav, strukturu i(li) značenje govornici često mijenjaju po određenom obrascu prema podacima iz hrWaC-a.

U rječniku se kreativna upotreba bilježi u posebnim odjeljcima na kraju natuknice te se daju primjeri, rekla je dodavši kako se na kraju nekih natuknica upućuje na druge frazeme koji imaju slično ili suprotno značenje.

Naglasila je kako se frazemi u tematske skupine grupiraju na temelju triju kriterija – značenja, strukture i upotrebe.

Povezane vijesti

• Skup "Kadi su finili?"
• Danas skup podrške na porečkoj rivi za radnike Uljanika
• DANI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI: Edukacija javnosti i sustavni pristup nužni su za postizanje ušteda energije