ZAGREB
HAZU: Održan skup "Hrvatska kultura i sveti Jeronim"
(Hina/EPA)
Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup "Hrvatska kultura i sveti Jeronim" održan je u povodu 1600. godišnjice smrti svetog Jeronima 3. i 4. studenog u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Otvarajući skup tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Pavao Pavličić ocijenio je da sveti Jeronim, zato što se ne zna gdje je točno bio njegov rodni Stridon, pripada cijelom svijetu, a najviše Hrvatima.
Podsjetio je na veliku Jeronimovu odgovornost koju je imao kao prevoditelj Biblije jer je iz svake njegove krivo prevedene rečenice mogla proizaći hereza.
Obnašatelj dužnosti prodekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Tomislav Galović u pozdravnom je govoru podsjetio na povlasticu pape Inocenta IV. senjskom biskupu iz 1248. i krčkom biskupu iz 1252., kojima je odobrio uporabu liturgije na hrvatskom jeziku i glagoljici, čiji izum se pripisivao svetom Jeronimu.
Akademik Dragutin Feletar svoje je izlaganje posvetio tezama o Štrigovi kao rodnom mjestu svetog Jeronima, dok je Ivan Bodrožić govorio o svetom Jeronimu kao širitelju biblijske kulture i evanđeoskoga načina života.
Vinko Grubišić govorio je o ulozi Petra Pavla Vergerija starijeg u približavanju svetog Jeronima renesansnim koncepcijama, Anto Mišić je predstavio Jeronimova pisma u hrvatskom prijevodu, a Zrinka Jelaska je govorila o jezikoslovnim postavkama svetog Jeronima u spisu "O vječnomu djevičanstvu Marijinu".
Daniel Miščin govorio je o kontekstu Erazmova baselskog izdanja Jeronimovih djela 1516., Niko Bilić o Jeronimovoj Juditi, a Jasenka Gudelj o Svetom Jeronimu i povijesnim skjavonskim bratovštinama u Italiji.
Ines Ivić govorila je o razvoju i formiranju ikonografije svetog Jeronima na istočnoj obali Jadrana u kasnom srednjem vijeku. Mirjana Matijević Sokol izlagala je o Svetom Jeronimu i Vulgati te njihovoj najranijoj prisutnosti na hrvatskom prostoru, akademkinja Anica Nazor o "Transitu" svetog Jeronima, a Iva Kurelac o svetom Jeronimu i šibenskom humanističkom krugu.
Dolores Grmače govorila je o Svetom Jeronimu od kulta u hrvatskoglagoljskoj tradiciji do lika u Planinama Petra Zoranića, Dean Slavić je obradio temu Sveti Jeronim u Starčevićevim "Pismima Magjarolacah", a Borna Puškarić govorio je o Hrvatskom književnom društvu svetoga Jeronima.
Nella Arambašin obradila je temu Hieronymopolis: prostor između slika i pisma kao uzor prijevoda, dok je Cvijeta Pavlović govorila o motivima svetog Jeronima u hrvatskoj postmodernističkoj književnosti na primjeru pjesništva Jakše Fiamenga.
Zbog epidemioloških mjera na skupu je sudjelovalo desetak izlagača, dok je dio izlaganja izočnih izlagača bio pročitan, a dio održan preko priopćajnih platformi.
Skup je održan pod pokroviteljstvom Razreda za književnost HAZU. Organizatori skupa bili su Filozofski fakultet i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Sveti Jeronim je za hrvatski povijesni prostor tradicionalno vezan radi vlastita navoda da je rođen "u gradiću Stridonu, koji su Goti razrušili, na nekadašnjoj granici Dalmacije i Panonije". Bio je jedan od najvažnijih ljudi za hrvatsku kulturu i duhovnost pa se zahvaljujući njegovom ogromnom autoritetu, kao prevoditelju Biblije na latinski, pripisivao pronalazak glagoljskog pisma, a ponekada i prijevod Biblije na njegov materinski jezik, tj. na hrvatski, iako je živio prije doseljenja Hrvata u današnju domovinu.
Zahvaljujući tome, hrvatski jezik uspijevao se stoljećima očuvati kao liturgijski jezik, što je prava rijetkost u okvirima Katoličke crkve. Hrvatski renesansni pisci kao Marko Marulić, Petar Pavao Vergerije Stariji, Vinko Pribojević, Petar Zoranić, kao i znameniti protestantski teolog Matija Vlačić Ilirik u svojim su djelima veličali svetog Jeronima, a Marulić je energično dizao svoj glas protiv onih koji su tog velikana držali Italcem.
Na imaginarnom putovanju u romanu Planine Petru Zoraniću sveti Jeronim je vodič, kao što je Danteu u Paklu bio Vergilije, a svoja djela svetom Jeronimu su posvećivali i likovni umjetnici poput Andrije Alešija i Ivana Meštrovića.
Potaknut ovom tradicijom, zagrebački nadbiskup kardinal Juraj Haulik osnovao je 1868. Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima koje djeluje i danas.
Skup su priredili Cvijeta Pavlović, Jasenka Gudelj, Daniel Miščin sa Sveučilišta u Zagrebu i dopisni član HAZU Vinko Grubišić sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
