uoči početka 67. Pulskog filmskog festivala

GORDANA RESTOVIĆ: Najvažnije nam je bilo zdravlje publike i pronalaženje načina da se Festival održi u drugom terminu i obliku, te u kontroliranim uvjetima

| Autor: Milan PAVALOVIĆ

Odličnom suradnjom s Ministarstvom kulture i Stožerom za civilnu zaštitu Istarske županije i Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije sastavljeno je više potencijalnih modela održavanja Festivala te je, na sreću, prihvaćen i prilagođen onaj model koji publici ponajviše znači - a to je prikazivanje filmova u Areni * Ove godine je selektirano šest filmova iz programa Hrvatskog filma i deset filmova iz programa Manjinskih koprodukcija te još niz izvrsnih dokumentarnih, kratkih i studentskih filmova

  

Na oltaru "novog normalnog", koje je sve manje simpatičan naziv za način života na koji se pokušavamo priviknuti još od onoga dana kada je u našu svakodnevicu uselila koronakriza, žrtvovane su proteklih mjeseci mnoge od onih stvari koje nas vesele i kojima smo ispunjavali svoje slobodno vrijeme, čineći od njega vedriju stranu naših života. Zastala su ili su značajno reducirana putovanja, velika društvena okupljanja, ljetni koncerti i zabave, te brojna sportska natjecanja, a u valu otkazivanja velikih manifestacija Pula je u srpnju ostala i bez filmskog festivala. Međutim ljetna ljubav najvećeg istarskog grada i filma očito je jača i od ovog velikog izazova pa će se, u izvanrednim okolnostima i uz strogo pridržavanje svih propisanih mjera, ona ipak dogoditi i ovog ljeta. Uz izvanredne okolnosti, izvanredan je i termin održavanja jer će u Areni "najljepšoj filmskoj pozornici svijeta" 67. izdanje ove tradicionalne filmske smotre biti održano od 29. kolovoza do 4. rujna. Ogromne zasluge za to ima vrijedan organizatorski tim Pulskog filmskog festivala, a kako je izgledao taj put od otkazivanja u srpnju do novog termina Festivala otkriva nam ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festival Gordana Restović, koja kaže:

- Kao i svake godine veliki trud, ne samo poslovan, uložen je u planiranje i u samu realizaciju Pulskog filmskog festivala. U tom smislu, odgađanje 67. Pule doživljeno je vrlo emotivno. No, ono što je svima nama bilo važno i prioritetno jest zdravlje publike i pronalaženje načina da se Festival odvije u drugom terminu i obliku, u kontroliranim uvjetima. Odličnom suradnjom s Ministarstvom kulture i Stožerom za civilnu zaštitu Istarske županije i Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije sastavljeno je više potencijalnih modela održavanja te je, na sreću, prihvaćen i prilagođen onaj model koji publici ponajviše znači - a to je prikazivanje filmova u Areni.

Audio zapis s osobnim podacima na ulazu

- Kako će u prizmi "novog normalnog" izgledati 67. Pula, odnosno koje je mjere bilo nužno osigurati da bi se filmovi i ovog ljeta gledali u Areni?

- Vjerujem da Pulski filmski festival ne uvodi novosti u obrascima ponašanja "novog normalnog" i da je publici i otprije poznata procedura posjećivanja kulturnih manifestacija. Konkretno, što se tiče Arene, prilikom ulaska su posjetitelji obvezni dezinficirati ruke te, kao i pri izlasku iz Arene, nositi zaštitnu masku. Radi jednostavnijeg i bržeg ulaska u Arenu posjetitelji će ostavljati svoj audio zapis te će tako biti evidentirati njihovi osobni podaci, dok će projekcije pratiti sa sjedala postavljenih u paru, s razmakom od 1,5 m od sljedećih sjedala. Na ostalim lokacijama, u Kinu Valli i INK-u, procedura je jednaka, izuzev što će se umjesto ostavljanja audio zapisa, posjetitelji upisivati u evidenciju gledatelja a bit će im i beskontnaktno izmjerena tjelesna temperatura.

- Što je s uobičajenim festivalskim programima, koji od njih će se održati, a što se sve ipak moralo otkazati za neku normalniju godinu?

- Programi koji su inače bili uobičajeni, poput Međunarodnog programa, Pulice, Ambrele i Dizalice i popratnih radionica, zbog nemogućnosti prilagođavanja lokacija, ali i značajno smanjenog budžeta, neće se održati. Ono što je vrlo važno je održavanje Hrvatskog programa, odnosno prikazivanje i valoriziranje filmova iz natjecateljskog programa. Ove godine je selektirano šest filmova iz programa Hrvatskog filma i deset filmova iz programa Manjinskih koprodukcija te još niz izvrsnih dokumentarnih, kratkih i studentskih filmova. Hrvatski film sadrži recentnu nacionalnu produkciju s filmovima "Mare" Andree Štaka, "Tereza37" Danila Šerbedžije, "Glas" Ognjena Sviličića, "Mater" Jure Pavlovića, "Ideš? Idem!" Ljube Zdjelarevića i "Ribanje i ribarsko prigovaranje" Milana Trenca, dok u sekciji Manjinskih koprodukcija gledatelje očekuju "Otac" Srdana Golubovića, "Bosonogi car" Petera Brosensa, "Ne zaboravi disati" Matina Turka, "Sin" Ines Tanović, "Korporacija" Mateja Nahtigala, "Grudi" Marije Perović, "Svi protiv svih" Andreja Košaka, "Pijavice" Dragana Marinkovića, "Ja sam Frenk" Metoda Peveca i "Agina kuća" Lendite Zeqiraj.

Dokumentarni film najjači u povijesti Festivala

U dokumentarnom programu, koji je najjači u povijesti Festivala, prikazat će se više od 20 dokumentarnih filmova od kojih čak četiri u Areni. Uz premijeru filma "Galeb" Ivana Žikovića Žike; o brodu predsjednika Tita s kojim je išao na brojna svjetska državnička putovanja, U programu imamo i svjetske premijere dvaju dokumentaraca koji su tematski vezani za Pulu, odnosno za plažu Vergarolu i brodogradilište Uljanik.

- Možete mi reći nešto više o dokumentarcima koji se bave zanimljivim i potresnim pričama iz povijesti našeg grada?

- U središtu zanimanja filma "Mine na plaži – Vergarola" Arsena Oremovića je nesreća koja je 1946. odnijela velik broj života Puljana i čiji su uzroci do danas nerazjašnjeni. U poratnoj Puli, još uvijek podijeljenoj između Italije i Jugoslavije, a pod upravom anglo-američke vojske, došlo je 18. kolovoza 1946. do eksplozije mina na plaži Vergarola, koje su ubile više od 60 ljudi. Veliki broj Talijana nakon toga odlučio je napustiti Pulu, a do danas se postavljaju pitanja što se zapravo dogodilo - radi li se o nesretnom slučaju ili o atentatu i kome bi on bio u interesu. Posljednjeg dana Festivala prikazat će se film "Berge Istra" Dražena Majića o tragediji Uljanikovog tankera koji je bio tehnološki ponos domaće brodogradnje, najveći brod na svijetu i najveći uspjeh samoupravnog socijalizma. Tri godine nakon porinuća, brod je misteriozno nestao u Tihom oceanu. Pokrenuta je dotad najveća pomorska potraga, no nakon dvadeset dana brod je proglašen nestalim te je za njega isplaćena najveća odšteta u povijesti. Kroz intimne priče svjedoka, razgovore s graditeljima broda, pomorcima i obiteljima žrtava, koristeći dosad neobjavljeni arhivski materijal, istražuje se tajna nestanka jugoslavenskog Titanika, jedna od najvećih tajni u pomorskoj povijesti.

Radio Puli Nagrada "Marijan Rotar"

- Kako je zamišljen program otvaranja festivala s obzirom da su već lani najavljene nekakve promjene, a u međuvremenu se promijenilo štošta?

- Otvorenje Festivala održat će se u svojoj polusatnoj formi prije početka prvog filma. Voditelji programa otvaranja su ove godine Barbara Kolar i Duško Ćurlić, dok će himne izvesti Damir Kedžo. Program uključuje presjek filmova u konkurenciji, predstavljanje članova Ocjenjivačkog suda i dodjelu Nagrade "Marijan Rotar" koja je ove godine pripala Radio Puli.

- Kakva je, s obzirom na brojna ograničenja nametnuta vezano uz putovanja, situacija s gostima? Tko sve dolazi na ovogodišnju Pulu?

- U suradnji sa Stožerom civilne zaštite Istarske županije i Vijećem Pulskog filmskog festivala donesena su rješenja koja su kompromisno rezultirala na dobrobit održavanja 67. Pule, a radi se o ugošćavanju filmskih ekipa, umjetnika i medijskih djelatnika iz natjecateljskih programa sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, dok goste iz inozemstva ne možemo ugostiti zbog dinamične epidemiološke situacije koja se mijenja iz dana u dan i zbog koje se ne može predvidjeti obveza eventualne karantene.

Filmska industrija definitivno je jedna od onih koje će snažno osjetiti posljedice koronakrize ne samo kod nas, već i u čitavom svijetu. Posljedice su već vidljive na kinorepertoarima, a vrlo vjerojatno će se osjetiti i u slaganju programa za narednu Pulu.

- Razgovarate s filmašima, kako oni doživljavaju ovu krizu i vjeruju li u brzi oporavak industrije?

- Filmska industrija je stala s distribucijom još u ožujku. Svim najavljenim filmovima koji su svoje premijere planirali od proljeća pa sve do jeseni, odgođen je početak prikazivanja za kraj godine, a nekima i za narednu godinu. Naravno da su zbog toga posljedice vrlo vidljive, što u ekonomskom što u društvenom smislu. Naime, bez svježih i recentnih filmova kino program se mora prilagoditi dostupnijim filmovima, a poneki se distributeri odlučuju i za prikazivanje putem streaming servisa. Publici je tako na raspolaganju drugačiji kino raspored, ali i drugačija praksa gledanja filmova u kino dvoranama s ograničenim brojem međusobno udaljenih sjedišta, na što se još treba naviknuti. Već ima filmova koji planiraju svoju predstavljanje na sljedećoj Puli a niz je i filmova čije je snimanje upravo u tijeku, tako da vjerujemo da će i sljedeća godina biti produkcijski bogata

Vjerna i nezamjenjiva festivalska publika

- Na koncu vjerujem da svi nestrpljivo iščekujete početak festivala i ponovni dolazak ljubitelja filmova u Arenu. Uz poziv da Vam se pred velikim platnom pridruže što bi ste im za kraj ovoga razgovora poručili?

- Zahvalila bih dugogodišnjoj vjernoj i nezamjenjivoj publici koja prati Festival, koju dobronamjerno pozivam da i ove godine bude s nama. Suočeni smo s novim postavkama ponašanja, promišljanja i planiranja, no uzdamo se u zajedničke pozitivne snage s kojima se Festival oduvijek izdizao kroz svoju bogatu povijest i vjerujem da ćemo se uz njihovu pomoć prilagoditi novim okolnostima i ponijeti sa sobom još jedno filmsko ljeto za pamćenje. Koristim priliku i zahvaliti na solidarnosti i iskazanoj dobronamjernosti poslovnih partnera, medija i filmskih umjetnika koji su u okviru svojih mogućnosti pronašli način da iskažu potporu i sudjeluju u ovogodišnjem izdanju Festivala.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter