(Hina/EPA)
Izdavačka kuća Disput kao posebnu ponudu svojeg štanda na sajmu knjiga Interliber, koji se održava od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu, izdvaja biblioteku "Na tragu klasika", u kojoj je objavljeno deset novih naslova, mahom klasika europske književnosti.
Biblioteka je zajednički projekt Hrvatskog filološkog društva i Disputa, a u njoj je od njezina pokretanja 2004. godine do danas objavljeno ukupno 150 naslova, pod uredničkom palicom istaknute spisateljice i urednice Irene Lukšić, koja je preminula u ožujku ove godine.
"Ovu, šesnaestu godinu edicije 'Na tragu klasika', u kojoj je ona dosegla broj od u svakom pogledu respektabilnih 150 naslova, na tužan je način obilježila smrt njezine višegodišnje urednice Irene Lukšić", rekao je Hini glavni urednik Disputa Josip Pandurić.
"Sudbina se tako poigrala da ona ne doživi objavljen svoj izbor i prijevod Čehovljevih genijalnih kratkih priča 'Debeli i mršavi', prvu ovogodišnju knjigu te biblioteke, a ni da dovrši namjeravani prijevod Gogoljevih petrogradskih pripovijedaka s kojim je ova izdavačka godina trebala završiti", dodao je. Bez te knjige velikog pisca, deset je ovogodišnjih naslova biblioteke "Na tragu klasika", listom klasika europske književnosti.
Zbirka "Debeli i mršavi", u prijevodu s ruskog Irene Lukšić, donosi izbor 18 kratkih proza, manje poznatih radova Antona Pavloviča Čehova u kojima taj "majstor novele, ekonomičnim rečenicama nepretenciozno donosi jednostavne prizore iz života i profinjena zapažanja o ljudima, oslikavajući svakodnevne situacije, ali na način da se u njima neodoljivo nazire neka tajanstvena atmosfera".
Knjiga novela Alberta Camusa "Naličje i lice", čiji prijevod potpisuje Marija Paprašarovski, zbirka je pet pripovijesti u kojima mladi autor opisuje naličje i lice odrastanja u siromašnoj alžirskoj četvrti Belcourt, nudeći pogled s odmakom na "početak, rodni Alžir, siromaštvo koje je Camusu omogućilo da spozna što je sloboda".
Roman "Ozbiljna igra" švedskog barda Hjalmara Söderberga Pandurić je najavio kao "brutalnu ljubavnu priču" klasika švedske književnosti iz 1912., koja nudi savršen okvir za preispitivanje onodobnog morala te analizu političkih i kulturnih afera toga vremena. Knjiga je ekranizirana čak tri puta. Prijevod sa švedskog potpisuje Željka Černok.
Pandurić nadalje izdvaja "Vrijeme tišine" Luisa Martín-Santosa, "prekretnički roman španjolske književnosti" objavljen 1962., čiji hrvatski prijevod potpisuje Matija Janeš, te "Nemirni plamen" zaboravljenog klasika francuske književnosti Drieua La Rochellea, nadahnutim životom dadaističkog pjesnika Jacquesa Rigauta. Prijevod s francuskog potpisuje Sonja Šoštarić.
Disput je u istoj ediciji objavio i "zbog suprotstavljanja fašizmu silno aktualan" kratki roman Ödöna von Horvátha "Mladež bez Boga" iz 1937. godine (prijevod Dubravko Torjanac).
"Toj smo plejadi pridružili i najznačajnije djelo čuvenog makedonskog pisca Živka Činga 'Velika voda', roman o odrastanju u jednom domu za nezbrinutu djecu, kao metafori stanja stvari u socijalističkoj Jugoslaviji neposredno nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Pandurić. Knjigu je na hrvatski s makedonskog preveo Ivica Baković.
Tim "istinskim klasicima" Disputova je edicija "Na tragu klasika" ove godine pridružila i djela živućih pisaca koji su, kako je rekao, "na već utabanom tragu da klasicima postanu". Tako je Disput objavio i knjigu hrvatskoj publici već dobro poznate Španjolke Rose Montero, "žanrovski teško odrediv tekst" potaknut pronađenim dnevnikom žalovanja nobelovke Marie Curie pod naslovom "Smiješna ideja da te više neću vidjeti". Originalno i vrhunsko pisano književno djelo koje je autorici priskrbilo niz vrijednih nagrada preveo je Matija Janeš.
Nadalje, objavljena je i knjiga Norvežanina Frodea Gryttena, zbirka pripovijedaka intrigantnog naslova "Muškarci koji nikome ne trebaju" (prijevod Željka Černok), a tu je i prvo predstavljanje hrvatskoj publici slavne austrijske književnice slovenskog porijekla Maje Haderlap s njenim nagrađivanim, nadahnuto napisanim povijesnim romanom "Anđeo zaborava", "o identitetskim problemima u zajednici duboko pogođenoj okrutnostima Drugoga svjetskog rata". S njemačkoga ga je preveo Dubravko Torjanac.
"Sve u svemu, riječ je o deset probranih naslova u odličnim prijevodima naših ponajboljih prevoditelja za publiku visokih književnih očekivanja i iscizelirana ukusa", poručio je Pandurić.