Nema sumnje da je elektronska tehnologija omogućila neslućenu disperziju znanja, informacija i podataka, ali širinom svoje obuhvatnosti ona je to znanje isto tako kontaminirala. I u nekoj mjeri degradirala, ističe Zdravko Zima 

Broj 2 časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra donosi razgovor sa Zdravkom Zimom, koji potpisuje Boris Domagoj Biletić. Na Biletićevo pitanje o nedostatku kritike i pomanjkanju kritičnosti Zima odgovara da razlozi tog akutnog stanja nisu jednoznačni. "U eri Donalda Trumpa i, hvala na pitanju, naših lokalnih trampova (vidi vraga, trump je na engleskom adut) i krampova, možda anonimnih, ali dovoljno borniranih i korumpiranih da poslije svih oluja unište ono malo što je ostalo na površini, poslije svega toga i još mnogo toga inog i implicitnog, koga uza sve to još briga za kritiku? Naravno, rijetko koga", ističe Zima. On također navodi da "nema sumnje da je elektronska tehnologija omogućila neslućenu disperziju znanja, informacija i podataka, ali širinom svoje obuhvatnosti ona je to znanje isto tako kontaminirala. I u nekoj mjeri degradirala".

Mimoze i nasilje

U tome je razgovoru Zima naglasio i da "živimo u svijetu koji je s jedne strane pozornica najgoreg nasilja, permanentnih ratova, šovinizma i rasizma, deseci tisuća djece umiru svake godine od gladi, dok se s druge strane, nošeni parolom o etničkoj, vjerskoj, spolnoj i svakoj drugoj 'korektnosti' ponašamo kao mimoze.

U rubrici Suvremena književnost radove potpisuju Slavko Jendričko, Ivan Grljušić, Stjepan Vukušić i Elis Baćac.

Zastupljeni su i radovi s 23. Šoljanovih dana uz 85. obljetnicu rođenja i 25. obljetnicu piščeve smrti. Ana Batinić piše o "Antunu Šoljanu i Društvu hrvatskih književnika", a rad je zamišljen kao pregled literarnih i ekstraliterarnih poveznica s radom u okviru Društva književnika Hrvatske, odnosno Društva hrvatskih književnika.

Maciej Czerwinski u radu "Putovanje na jug. Šoljanove varijacije" ističe da je "motiv putovanja u Antuna Šoljana višestruko kodirana pojava koja služi razmatranju raznovrsnih kulturnih i egzistencijalnih dvojbi".

Stjepan Čuić piše o svojim susretima sa Šoljanom, a Antun Pavešković o "Žrtvovnom mehanizmu u 'Kratkom izletu'". "Erudit i frajer, ima li, konačno, boljega spleta riječi da opišemo ovu nadprosječnu pojavu? Ima li u njegovoj posebnosti čak i nešto od njegova Roka, glavnog junaka 'Kratkog izleta'".

"Iz svoje intelektualne slobode, iz svojih estetičkih uvjerenja i osobnih afiniteta Antun Šoljan bio je jedan od onih koji su u suvremenosti ili učvršćivali hrvatski književni kanon ili pomagali pri njegovu stvaranju", ističe Božidar Petrač, dok Borben Vladović se bavi genezom Šoljanove pjesme "Čarli Turina se vozi avionom".

Karl Kraus

Milan Soklić preveo je i priredio "Večer Karla Krausa u Habsburškoj Puli 1913. godine". Večer koju je bečki aforističar održao u pulskome hotelu bila je samo jedna od mnogih koji je godinama održavao po cijeloj Monarhiji.

"Krausova je satira intelektualna i zahtijeva vrijeme, ona je slow food namijenjen pozornome čitanju u tišini tijekom koje do svijesti dopiru svi vidovi Krausova koncentriranog jezika", zapisao je Soklić.

Blaženka Martinović piše o prof. emeritusu dr. Ivanu Zoričiću iz suradničkoga kuta ističući da su "njegove riječi bile drage, mile, dobrostive, meke, ljubazne, tihe, mudre, zlatouste, i u knjigama i u javnome obraćanju", a slijedi "Priča o Košteli" iz rukopisne ostavštine.

Kritičke pristupe i osvrte pišu Dunja Detoni Dujmić, Franjo Nagulov, Mirko Ćurić, Željka Lovrenčić, Vlasta Markasović i Elvis Orbanić.

Povezane vijesti

• Ne izlaziti iz kuće bez tople odjeće i dokumenata
• Ćićarija pod snježnim pokrivačem, velika tuča u Marčani i okolici
• Hrvatske autoceste apeliraju na vozače da na put ne kreću bez adekvatne zimske opreme