ZAGREB

"Bezobličja, sličnosti, naličja" Davorina Radića u Gliptoteci HAZU

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Izložba "Bezobličja, sličnosti, naličja" akademskog slikara  Davorina Radića, posvećena akademiku Tonku Maroeviću koji je bio selektor djela i autor predgovora, otvara se u srijedu, 9. rujna u dvorištu Gliptoteke HAZU.

"Jedan od najistaknutijih hrvatskih povjesničara umjetnosti svojim je bogatim znanjem, opusom i predanim radom obilježio hrvatsku kulturu, a rad na izložbi i katalogu Davorina Radića njegovo je posljednje djelo", ističu iz Gliptoteke.

Na izložbi će biti predstavljena dva vezana ciklusa slika, akvarela i crteža Davorina Radića, jednog od suosnivača grupe Contra, umjetnika. Radić stvara u različitim područjima likovnoga stvaralaštva više od četiri desetljeća, a sada se predstavlja radovima nastalima tijekom proteklih desetak godina.

"Slikar Davorin Radić duboko je uronjen u tradiciju svojega medija, ovjeren i dokazan u klasičnim žanrovima i disciplinama poput krajolika, portreta, mrtvih priroda i figuralnih kompozicija. Međutim i u izvođenju inače konvencionalnih motiva i zadataka (čak sa svjesnim namigivanjem muzejskim predlošcima ili parafraziranjem velikih uzora) odlikuje ga energičan, temperamentan rukopis i dinamičan, razvedeni kolorizam specifičnog registra", ocijenio je Maroević u predgovoru izložbe.

Po njegovim riječima, autor se u nizu radova prepušta slobodnim asocijacijama imaginativnih prodora s onu stranu figuracije i mimetizma, a čitave serije slika sasvim su "apstraktnog" karaktera, to jest izvedene su nesputanim duktusom s gustom kromatskom i materičkom reljefnošću.

Davorin Radić (Hrvatska Kostajnica, 1957.) se nakon stjecanja diplome u klasi Vasilija Josipa Jordana dvije godine usavršavao i bio suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića i Nikole Reisera. U svom radu velikim dijelom reinterpretira mitološke prizore, propituje ikonografije religioznih sižea i duhovnosti uopće te portretira urbane svakodnevice i sugrađana u prostorima pastoralnog ugođaja.

Od 2002. godine intenzivnije se bavi kiparstvom - radi male terakote koje se pitoresknim likovima satira, nimfi, Minotaura, Silena i drugih pratilaca božanstva s Olimpa doimlju suvremenim tanagrama.

Za iznimnu djelatnost u kulturi odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. O njegovu opusu monografije su objavili su Đuro Vanđura 1997., Josip Škunca 2002., Stanko Špoljarić 2006., Dunja Horvat 2009., Ivanka Reberski 2014. i 2016. godine.

Njegova izložba u Gliptoteci može se pogledati do 4. listopada.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter