ANTON TONE BOŽAC Sentimentalna memorija kao svjedok vremena

U svojim većim i manjim kompozicijama pučki naivni umjetnik Anton Tone Božac je u drvu prikazao život u žminjskim seoskim domaćinstvima, poljoprivredne radove, kućanske poslove, čak i zabavu na tradicijski način

U sklopu obilježavanja Dana općine Žminj i blagdana Sv. Mihovila, u žminjskoj Kuli u utorak je otvorena izložba rukotvorina, čiji je autor pučki naivni umjetnik Anton Tone Božac (1933.-2014.), koja je lani premijerno bila postavljena u etnografskom muzeju Istre u Pazinu. Izložbu su u ime domaćina otvorili žminjski načelnik Željko Plavčić i direktorica tamošnje turističke zajednice Lenka Šajina, čestitajući svim Žminjcima Dan općine i blagdan njihova zaštitnika, te zahvaljujući pazinskom Etnografskom muzeju istre na dugogodišnjoj plodnoj suradnji.

Likovi iz svakodnevnice

Ravnateljica pazinskog Muzeja Lidija Nikočević je na otvorenju izložbe rekla kako je "lako surađivati sa sredinom koja tako inspirira nas etnologe", podsjetila je da još 1970-ih godina počinje suradnja Etnografskog muzeja i njegovog tadašnjeg ravnatelja Josipa Milićevića sa žminjskim rukotvorcima, te ukazala da i danas na Žminjštini djeluje dosta "rukotvoraca i naivnih umjetnika koji sentimentalnu memoriju pretvaraju u skulpture, slike i pjesme". Jedan od njih bio je i Anton Tone Božac, rodom iz sela Feštini, čija ostavština prema riječima Lidije Nikočević "zaslužuje i stalni postav, a Žminj ima mnogo potencijala za buduće slične projekte jer ovdje živi mnogo ljudi sa znanjima o tradiciji ovog kraja".

Kustosica Mirjana Margetić, koja je uz kolegu kustosa Marija Buletića autorica ove izložbe, pobliže je predstavila djela Antuna Bošca, koji je koristeći drvo kao materijal u svojim radovima izrađivao skulpturne prizore iz svakodnevnog tradicijskog života.

- Njegovi likovi odjeveni su u narodne nošnje, svaka scena obiluje mnogim sitnim detaljima o kojima je Božac jako vodio računa, pa je ova izložba zapravo i edukativna, jer će na njoj djeca iz osnovne škole moći vidjeti i spoznati kako se tradicija kroz umjetnost prenosi na nove generacije i tako ostaje svjedok svoga vremena, rekla je Mirjana Margetić.

Razrađeni detalji

U svojim većim i manjim kompozicijama Božac je u drvu prikazao život u žminjskim seoskim domaćinstvima, poljoprivredne radove, kućanske poslove, čak i zabavu na tradicijski način. Njegovi su težaci i težakinje robusne građe, grubih crta i izraza lica, uvijek u poslu i pokretu, dok njegovi prikazi životinja odišu mirnoćom i monumentalnošću. S jednakom pažnjom izrađivao je veće kompozicije, poput volova koji vuku starinski istarski voz ili plug odnosno vrganj, i one manje, među kojima se posebno ističe detaljan prikaz lišijere, sa svim detaljima opreme na ognjištu, različitog posuđa i pribora, pa i ljudskih likova koji piju iz bukalete ili režu pršut. Budući da je životni vijek proveo radeći u rudnicima Labinštine, dio njegova opusa posvećen je također rudarima i rudarenju.

Radovi Antona Toneta Božca moći će se u žminjskoj Kuli razgledati do 23. listopada, radnim danom od 10 do 14 sati, uz slobodan ulaz.