OSNIVAČ IZDAVAČKE KUĆE DAF

Anarhist, filozof i povjesničar umjetnosti Zoran Senta: ANARHIZAM JE IMAO TU SREĆU DA SE NIJE OSTVARIO!

| Autor: Zoran ANGELESKI
Zoran Senta, osnivač DAF-a, anarhist, filozof, povjesničar umjetnosti u razgovoru s Vlatkom Balinčić (Zoran ANGELESKI)

Praksa je kamen spoticanja. Svuda. Tko zna što bi anarhisti radili. To su ljudi; radi se o ljudima, kazao je Senta * Prvo izdanje izdavačke kuće DAF bila je "Povijest anarhizma" Maxa Nettlaua

Punim književnim, bibliofilskim, kulturološkim, ali i šire društvenim pogotkom pokazalo se preksinoćnje prvo izdanje novog programa Kluba & knjižare Giardini 2 pod nazivom "Urbi et Orbi", a čast da otvori ciklus razgovora pripala je, pokazat će se zasluženo, osnivaču izdavačke kuće DAF, poznatom anarhistu, filozofu, povjesničaru umjetnosti i, možda najviše, strastvenom bibliofilu Zoranu Senti (1949).

Među njegovim izdanjima najdraža su, kako je rekao, amblematsko, jako drago i rasprodano izdanje iz 2004. godine 'D.A.F. de Sade, Filozofija u budoaru" (taj troslovak imena De Sadea - Donatien Alphonse François - pojašnjava naziv izdavačke kuće), s pomno dizajnom genijalnog Željka Serdarevića i kvalitetnim suptilnim omotom koji podsjeća na ljudsku kožu, što i priliči de Sadu.

- Ako se omot čitanjem uprlja, duhovito je kazao Senta , onda je to 'prljavi markiz De Sade', što je opet primjereno, nasmijao je prisutne.

Među favoriziranim vlastitim izdanjima su mu i "Maj '68. Politički pokret" autora Jean-Pierre Duteuila (koje smo prekjučer, uz 20-postotni popust, kupili po cijeni od 96 kuna) te "U obranu anarhizma" Roberta Paula Wolffa.

- Anarhizam je imao tu sreću da se nije ostvario. Jer, praksa je kamen spoticanja. Svuda. Tko zna što bi anarhisti radili. To su ljudi, radi se o ljudima.

Prvo izdanje izdavačke kuće DAF bila je "Povijest anarhizma" Maxa Nettlaua (1865-1944). Djelo je, inače, prvi put objavljeno 1935. i pregled je razvoja anarhističke ideje od njezinih početaka pa sve do 30-ih godina 20. stoljeća. Nakon uspona nacista i "Anschlussa", Nettlau se preselio u Amsterdam gdje je živio do svoje smrti 1944. Godine 1940. počeo je pisati posljednju verziju svojih memoara koji obuhvaćaju oko šest tisuća stranica i nikad nisu završeni. Zoran Senta je autor dodatka "Šezdeset pet godina anarhizma (1934.-1999.)", a cijela je knjiga dostupna na internetu (anarhisticka-biblioteka.net).

Program 'Urbi et Orbi' vodi i uređuje Vlatka Balinčić, skrećući pažnju na određene izdavačke kuće i njihove urednike koji predanim i kontinuiranim radom promoviraju marginalizirane žanrove. Popularnost među širom publikom DAF je stekao izdanjima Noama Chomskog ("Politika bez moći", 2004.) i Henry Davida Thoreaua ("Walden", 2006.).

Vrijedna izdanja DAF-a nudila su se po povoljnijoj cijeni (Jan FRANJUL)

No, mimo izdanja iz područja političkih teorija, prvenstveno anarhizma, po čemu je najpoznatiji, DAF objavljuje i djela iz područja suvremene likovne umjetnosti, kazališta, glazbe, filma i književnosti. U tom kontekstu, ne bi bilo pošteno mimoići DAF-ovu vrijednu biblioteku Fluxus, i izdanja "Dossier Beuys", o , kako je rekao Senta, ponajvećem umjetniku 20. stoljeću Josephu Beuysu.

U pripremi je, kazao je, knjiga o Johnu Cageu "Dossier Cagge", a u planu je knjiga o Fluxusu, međunarodnom neoavangardističkom umjetničkom pokretu osnovanog 1962. godine. Senta i njegov DAF objavili su i djela Vlade Kristla "Sekundni filmovi" i "Ende der Ordung", zatim članove Grupe šestorice autora, poput "NEĆU / I WON'T" Svena Stilinovića te "Manije za sonetima" Vlade Marteka.

DAF-ov izdavački uspjeh svakako je i sjajna trilogija mračnog norveškog pisca Jensa Bjorneboea (1920-1976)   "Povijest bestijalnosti", koju je Zoran Senta prepoznao puno prije velikih domaćih izdavačkih kuća, koji su propust shvatili i izražavali tek po izdavanju DAF-ovih izdanja "Trenutka slobode", "Barutane" i "Tišine".

Ja znam što je anarhizam dao punku, ali do danas ne znam što je punk dao anarhizmu!

Govoreći o sebi i svojim idejama koje su prethodile osnivanju izdavačke kuće DAF 2000. godine (čije je prvo izdanje bila "Povijest anarhizma" Maxa Netllaua), Senta je rekao da je po završetku studija povijesti umjetnosti i filozofije, do anarhizma došao preko ruske avangarde.

- Nisam poput mlađih kolega došao do anarhizma preko punka. Ja znam da je anarhizam postojao prije punka, i uz dužno poštovanje prema drugovima pankerima, ja znam što je anarhizam dao punku, ali ne znam što je punk dao anarhizmu. To mi još do danas nije jasno. Ali, imam među njima jako puno prijatelja, kazao je Senta, prisjetivši se potom Zamira, Antiratne kampanje, Dražena Šimleše, Marko Strpića, Gorana Ivanovića…

- Međutim, od njih svih možda je jedini ostao Marko Strpić. Više su otpadali nego što su pritjecali. Uvijek sam na kraju ostajao sam ili s još jednim, kazao je Senta, dodavši da je odnedavno Marko Strpić počeo posve samostalno i ručno, bez industrije i ikakvih posrednika, ručno ukoričavati knjige. 'To mu, rekao je Senta, odlično ide'.

"Ma kakvi, rekao je Bakunjin i glasno se nasmijao"

Voditeljica programa Vlatka Balinčić pročitala je pjesmu "Rupe u mreži" iz 1983. autora Petera-Paula Zahla, anarhiste 60-ih, prebjega iz Istočne Njemačke, koji je i tih 60-ih već bio priznati pisac, ali i prilično radikalan. Policija mu je htjela pretresti stan, misleći da ima arsenal oružja, što je i bila istina; zapucao je s prozora i ranio nekog policajca koji je kasnije umro; dobio je 15 godina robije, a kad ih je odslužio, otišao je na Jamajku jer je tada već imao zavidnu karijeru dramskog i proznog pisca i pjesnika, tamo si je sagradio si kuću na obali i živio do smrti od raka 2011. godine. "A u međuvremenu je jako, jako lijepo živio; pio, drogirao se i ljubio mulatkinje", nasmijao je prisutne Senta. Pjesma ide ovako:

jeste li

upitao je carinik

na staten islandu

prolazu kroz ušicu igle u raj

za emigrante

jeste li član

komunističke partije

ili neke od njenih organizacija?

 

ni govora!

rekao je bakunjin

i glasno se nasmijao

 

"Nikada ne kažem 'Francuska'. To ne postoji"

Zoran Senta je za svoj gušt publici pročitao pjesmu omiljenog pjesnika Jeana Gionoa koja je, kazao je, danas aktualnija više nego ikad, pogotovo za nas:

"Da si barem poginuo za časne stvari; da si se barem borio za ljubav ili da pribaviš hranu za svoje mališane. Ali nisi. Najprije su te obmanuli, a onda su te ubili u ratu. Što hoćeš da učinim s ovom Francuskom kojoj si, kao i ja, čini se, pomogao da preživi? Što da uradimo s njom mi koji smo izgubili sve svoje prijatelje? Ah! Kad bi trebalo braniti rijeke, brda, planine, nebo, vjetrove, kiše, rekao bih: 'Dobro, slažem se, to nam je posao. Borimo se! Sva nam je životna sreća u tome što tu živimo'. Ali, branili smo lažno ime svega toga. Kad vidim rijeku, kažem 'rijeka'; kad vidim stablo, kažem 'stablo'; nikada ne kažem 'Francuska'. To ne postoji."


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater