ZAGREB

Alerić: Stručni razgovori o normi hrvatskoga jezika važni i potrebni

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Razgovor i rasprava o normi hrvatskoga standarnog jezika važni su i potrebni, ali među stručnjacima i bez nepotrebnoga publiciteta, smatra kroatist Marko Alerić jedan od sudionika konferencije o normi hrvatskoga standardnog jezika koja je u ponedjeljak počela u HAZU.

Dvodnevna konferencija " Norma hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću" održava se 18. i 19. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u organizaciji Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU.

Plodan dijalog o važnim pitanjima norme svrha konferencije

Predsjednik tog odbora HAZU akademik Ranko Matasović istaknuo je da će na konferenciji jezikoslovci različitih teorijskih pogleda o hrvatskom standardnom jeziku i njegovoj normi pokušati uspostaviti plodan dijalog i dati odgovore na važna pitanja.

Neka od pitanja o kojima će se raspravljati bit će - kakva je uloga norme i normiranja hrvatskoga standardnog jezika u dvadeset i prvom stoljeću, postoje li institucije koje bi se trebale baviti normiranjem i njegovanjem norme hrvatskoga standardnog jezika i ako postoje, koje su to institucije.

Također, okupljeni stručnjaci izmijenit će stajališta i o pitanjima - postoje li elementi hrvatskoga jezika koji nisu normirani i na koji bi ih način trebalo normirati, te kako uskladiti potrebu za normiranjem standardnoga jezika i neizbježne jezične promjene.

Osim toga, dotaknut će se i pitanja postoji li "ideologija standardnoga jezika“ i jesu li njezine posljedice društveno štetne, trebamo li zakon o hrvatskom standardnom jeziku i njegovoj javnoj uporabi i što bi taj zakon trebao sadržavati.

Naime, svaki se standardni jezik temelji na čvrstoj općeobveznoj normi i ima svoje norme (pravila) koje su "neka vrsta jezičnog bontona", a norma je skup pravila koja određuju što u standardni jezik ulazi, a što ne ulazi. Njome se određuje koji se jezični elementi koji postoje u sustavu određenoga jezika smatraju pravilnima i potrebnima jeziku kao standardu, a koji se ne smatraju

Stručna rasprava da, ali nepotreban publicitet ne

Alerićevo stajalište da o svim pitanjima vezanim uz normu hrvatskoga standardnog jezika treba raspravljati struka, ali bez nepotrebnoga medijskog publiciteta, podržala je i Zrinka Jelaska.

Jer, dodala je Jelaska, osim komunikacije i identiteta treba razmišljati i o tome kako se jezikom ovladava, koji su štetni načini - bilo od načina raspravljanja ili bilo kakvih nedorečenosti. Pitanje je pak što trebamo činiti prema onima koji normom ovladavaju a to, napomenula je Jelaska, nisu samo djeca i školarci, već i studenti i svi oni koji nisu imali prilike govoriti u javnosti, a u nekom trenutku počnu javno djelovati. 

Smatra da bi se tako, ako netko sada želi naučiti standardne glasove i naglaske, a nije to naučio prije, našao u situaciji da ne bi znao komu bi se obratio osim da privatno pronađe neke super stručnjake koji su još i vrhunski pedagozi pa da ga oni uče.

Zato je Jelaska postavila pitanje - što nam to država nudi kao sustavno obrazovanje u normi jer da bi ona bila ekonomična, pluralistična i nediskriminatorska mora omogućiti da se norma usvoji.

Alerić je posvjedočio i da se tijekom vođenja emisija o pravopisu emitiranih na Radio Sljemenu uvjerio da ljudi, bez obzira na životnu dob, žele dobiti povratnu informaciju o tome jesu li nešto dobro napisali te gdje su pogriješili. S tim u vezi, ocijenio je kako je u Hrvatskoj zanemarena važnost cjeloživotnog obrazovanja. Ustvrdio je i da norma treba postojati te da bez precizne norme nema ni izrazito dobrih jezičnih alata.

Prvoga dana konferencije svoje polusatne priloge raspravi o temi dali su i Nataša Bašić iz Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže, Mario Grčević s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Jadranka Gvozdanović sa Sveučilišta u Heidelbergu, 

Poslijepodne govorit će Sanda Ham sa Sveučilišta u Osijeku, Zrinka Jelaska s Filozofskoga fakulteta zagrebačkoga Sveučiišta, akademik Mislav Ježić, član suradnik HAZU Amir Kapetnović i akademik Ranko Matasović.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater