U Pićanu se 24. i 25. srpnja održava festival Šćorice, koji će ovome mjestu uz pregršt sadržaja dati na dva dana sasvim posebno ruho. Uz radionice, nastupe i predstave, bit će tu bogat program, a o čemu su nam govorili oni koji su taj program osmislili i podržali: načelnik Dean Močinić, Kristijan Žgaljardić, predsjednik Zavičajnog društva "Matko Brajša Rašan", umjetnički ravnatelj Irin Šime Rabar i Kristina Čule, ravnateljica DV Lišnjak Pićan te Jasmina Vretenar Zulijani, učiteljica razredne nastave u Područnoj školi Pićan.

Uz ognjište i kamin

Pićanski je kraj, kao i cijela Istra, bogat mitovima, legendama. Zadnjih nekoliko godina tu se održavaju Šćorice.

- Dean Močinić (načelnik Općine Pićan): Priče, ili kako mi u Pićnu kažemo šćorice, kod nas su prisutne od davnina. Nekada su bile važan dio svakodnevice i zajedničkog života. Pričale su se uz ognjište i kamin, pripovijedale djeci, ali i među odraslima, kao oblik zabave, druženja i prenošenja uspomena s generacije na generaciju. Upravo smo iz te tradicije odlučili ispričati jednu svoju, pićansku priču i osmisliti obiteljski festival Šćorice.

To je festival namijenjen svim generacijama, od najmlađih do najstarijih.

- Močinić: Od samog početka bilo nam je važno da se svatko tko dođe u Pićan osjeća ugodno i dobrodošlo. Želimo da festival bude veseo, šaren, topao i ispunjen pozitivnom energijom, upravo onako kako treba biti jedna lijepa priča koju zajedno stvaramo i koju ćemo još dugo prepričavati.

Posebnosti pićanskog kraja što se tiče mitova i legendi?

- Kristijan Žgaljardić (predsjednik Zavičajnog društva "Matko Brajša Rašan" Pićan): Pićanski kraj obiluje narodnim predajama i crkvenim legendama. Do nedavno su narodne predaje s kojima su odrastale generacije bile dio svakodnevnog života. Predaje o štrigama, štroligama, macmolićima, orku i krsnicima nisu bile samo priče prije spavanja, bile su živa riječ koja je bila sastavim dijelom imaginarija pićanakog, ali i istarskog čovjeka. Crkvene legende, napose ona o svetom Niceforu biskupu, učile su narod praštanju i požrtvovnosti. Utkana bijaše ta priča u svakog Pićanca koji je koncem prosinca hodočastio u katedralu k svecu.

Predstavite ovogodišnje izdanje manifestacije, goste i program.

- Irin Šime Rabar (umjetnički voditelj festivala): Festival ove godine sadrži više od 50 programskih aktivnosti. Najviše do sada. Program je stvarno raznolik. Od koncerata, predstava, radionica, raznih igara, pa sve do izložbi, predavanja, edukativnih šetnji i slično. Dovoljno je reći da će se u dva dana festivala održati tri koncerta, četiri profesionalne kazališne predstave, šesnaest radionica i još mnoštvo toga. Program je složen tako da bude zanimljiv različitim skupinama ljudi. Bilo da je riječ o mladima, obiteljima s djecom, onima bez djece ili osobama starije životne dobi, vjerujemo da će svatko naći nešto prikladno svojim interesima. Ukoliko se oni s djecom žele opustiti, uz same lokacije festivala otvorena je i dječja igraonica u kojoj će djeca biti pod nadzorom profesionalnih odgojiteljica. Igraonica, kao i sve festivalske aktivnosti, u potpunosti su besplatne, tako da posjetitelji trebaju samo ponijeti dobro raspoloženje i uživati u programu koji smo im pripremili. Ponosni smo i na inkluzivnost koju festival njeguje. Na festivalu će nam se pridružiti i dragi nam prijatelji iz Udruge cerebralne paralize Istarske županije, a u program smo uvrstili i glazbenu radionicu inkluzivnog karaktera.

Na koji se način tu uključuju najmlađe generacije?

- Kristina Čule (ravnateljica DV Lišnjak – Pićan): Najmlađe generacije u Festival Šćorice uključuju se kao aktivni sudionici, a ne samo kao publika. Kroz brojne kreativne radionice, kazališne predstave, igre, potrage za blagom, likovne aktivnosti i interaktivne sadržaje djeca imaju priliku učiti, istraživati i stvarati. Posebnu vrijednost daje činjenica da u programu sudjeluju djeca iz dječjih vrtića i škola, lokalnih udruga i dramskih skupina, čime postaju čuvari priča i prenositelji zavičajne baštine. Festival, na djeci primjeren i zabavan način, njeguje govor našeg kraja, usmenu predaju, tradiciju i običaje te potiče međugeneracijsko povezivanje, omogućujući da se vrijednosti Pićna i Istre prirodno prenose na nove naraštaje kroz igru, priče, kazalište, umjetnost i zajedničko stvaranje.

- Jasmina Vretenar Zulijani: (učiteljica razredne nastave u Područnoj školi Pićan): Učenicima Područne škole Pićan je ovo već četvrta godina zaredom da nastupaju na Šćoricama izvodeći igrokaze. Razlog prvog nastupa bio je njihov veliki uspjeh i plasiranje na Državnu smotru Lidrano s igrokazom Stare cipele. Nakon toga, nastupi su postali tradicija. Godinu dana kasnije u sklopu Zavičajnog projekta u školi su izradili slikovnicu Legenda o svetom Niceforu, koja je predstavljena i na Šćoricama, a mali iskusni glumci izveli su legendu i u obliku igrokaza. Prošle su godine posjetitelje Šćorica oduševili igrokazom Mirna rijeka s kojim su se plasirali na državni Lidrano, a ove godine je na redu bio opet Zavičajni projekt. Tema Kartuline s Pićanštine inspirirala je učenike da oslikaju kulturnu i prirodnu baštinu Pićanštine, a njihovi crteži sada krase prave razglednice. Svaki će posjetitelj Pićna tijekom ovogodišnjih Šćorica moći napisati i poslati razglednicu s motivima Pićna i naravno pogledati još jednu njihovu sjajnu izvedbu - igrokaz "Turizam je priša va naše selo". Malim Pićancima nikada nije teško zasukati rukave, pa čak ni na praznicima.

Prava umjetnost festivala

Umjetnička komponenta same manifestacije?

- Irin Šime Rabar (umjetnički voditelj festivala): Svake godine festival ima temu. Ove je godine to Matko Brajša Rašan, tako da će nas glazba pratiti duž cijelog festivala. Tome će uvelike doprinijeti i gostovanje Umjetničke škole Matka Brajše Rašana iz Labina čiji će članovi zbora, gitarskog i harmonikaškog sastava oživjeti cijeli Pićan. Ove je godine Grad Labin gostujući partner festivala i ovim im se putem zahvaljujemo. Svake godine imamo gostujući grad ili općinu. Umrežavanjem njegujemo tradiciju i lokalni karakter festivala. Još od prve godine vodimo se idejom: Napravimo festival lokalnog karaktera u pravom smislu te riječi. Nastojimo povezivati i uključivati lokalnu zajednicu u sadržaj festivala. Tako imamo nastupe učenika dječjeg vrtića, škole, izlaganje lokalnih OPG-ova i slično. Smatram da je tu prava umjetnost festivala. Naglasak na zajednicu koja uz vanjske profesionalne produkcije sama stvara sadržaj festivala. Također, programske aktivnosti raspoređene su na 22 lokacije po cijelom starom gradu Pićnu. Oni koji nisu bili, dolaskom će se uvjeriti da su i te lokacije umjetnička slika za sebe. Pićanski vidikovci ostavljaju bez daha i naprosto je šteta da ih posjetitelji ne dožive. Zato je program koncipiran tako da uživajući u njemu otkrivate i zanimljive kutke ovog čarobnog mjesta.

Festival ima i svoju maskotu – Roko Šćorac.

- Dean Močinić: Od samoga početka odlučili smo da festival treba imati svoju maskotu, prepoznatljiv zaštitni lik koji će posebno djeci ostati u sjećanju. Budući da su lješnjaci od davnina prisutni u našem kraju, upravo smo njih uzeli kao inspiraciju za izgled maskote. Lješnjaci su ujedno dio naše Legende o Trnoplesarima, prema kojoj je Pićanski kraj, odnosno tadašnja Pićanska biskupija, bio toliko siromašan da su njegovi stanovnici jeli lješnjake. O imenu maskote odlučili su građani putem ankete. Odabrano je ime Roko, kao poveznica s našim zaštitnikom, dok prezime Šćorac potječe od šćorica, odnosno priča koje naš Roko pripovijeda. Tijekom godina Roko Šćorac postao je mnogo više od maskote. Djeca ga jako vole i vesele mu se, a mnogima je upravo susret s njim jedan od razloga zbog kojih se rado vraćaju na festival.

Povezane vijesti

• Festival mladih All you need is love: POBJEDNICA JE ANI ŠVIĆ IZ PIĆNA
• Na 66. Splitskom ljetu pet premijera
• Novigrad dobiva TeatrIN: Kazalište za djecu i mlade stiže u CMIK