Annale - "(Ne)postojanost horizonta"
U Poreču svečano otvoreno 66. izdanje jedne od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj
(Snimio Zvonimir Guzić)
U porečkoj Istarskoj sabornici svečano je otvoren 66. Annale, jedna od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, koja ove godine nosi naziv "(Ne)postojanost horizonta". Pod kustoskim vodstvom Vanje Babića, ovogodišnje izdanje nastavlja više od šest desetljeća dugu tradiciju povezivanja suvremene umjetnosti, društvenih promišljanja i kulturnog identiteta grada.
Na 66. Annalu svoje radove predstavljaju Heiko Daxl i Ingeborg Fülepp, Sandro Đukić, Amela Frankl, Paulina Jazvić, Darija Jelinčić, Igor Juran, Željko Kipke, Davor Mezak, Bane Milenković, Zoltan Novak, Renata Poljak, Ivan Posavec, Josip Vaništa, Mirjana Vodopija i Vlado Zrnić.
Pionirska uloga
Okupljene je na otvorenju pozdravila novinarka i književnica Slađana Bukovac, moderatorica programa, podsjetivši na pionirsku ulogu Annala koji je pokrenut 1961. godine, u razdoblju snažnih umjetničkih promjena i odmaka od socrealističkih obrazaca. Istaknula je kako je upravo Poreč među prvima u Hrvatskoj uspio spojiti turizam i vrhunsku suvremenu umjetnost, stvarajući manifestaciju koja je tijekom desetljeća ugostila neka od najvećih imena svjetske umjetničke scene, među kojima su bili i Pablo Picasso te Marcel Duchamp.
Govoreći o ovogodišnjoj temi, Bukovac je posebno izdvojila radove Josipa Vanište, nastale u razdoblju djelovanja grupe Gorgona, koji su poslužili kao jedno od polazišta izložbe. Podsjetila je kako je Vaništa, premda su njegove prve slike iz te serije nastale gotovo istodobno kada i sam Annale, prvi put izlagao na porečkoj manifestaciji tek 1985. godine, u selekciji Igora Zidića. Upravo je taj vremenski odmak, istaknula je, zanimljiv u kontekstu promišljanja horizonta i promjena očekivanja koje su se tijekom 66 godina razvijale prema suvremenoj umjetnosti.
Nakon uvodnih riječi Slađane Bukovac, okupljenima se u ime organizatora izložbe obratila ravnateljica POU Poreč Vesna Tripar istaknuvši kako je riječ o jednoj od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, koja već 66 godina zauzima važno mjesto u kulturnom životu Poreča i šire regije.
Podsjetila je pritom na početke manifestacije 1961. godine, kada su Edo Murtić i Milena Vlah, zajedno s turističkim djelatnicima Poreštine, pokrenuli izložbu koja je u to vrijeme predstavljala hrabru i vizionarsku inicijativu, a danas je nezaobilazan dio kulturnog identiteta grada. Od prvog izdanja, na kojem je sudjelovalo svega pet umjetnika, kroz Annale su prošle stotine autorica i autora različitih generacija, poetika i umjetničkih pravaca.
– U toj se povijesti susreću imena koja obilježavaju hrvatsku i međunarodnu umjetnost i upravo zato Annale nije samo izložba, nego prostor kontinuiteta, dijaloga i potvrda Poreča kao grada koji umjetnosti daje važno mjesto, poručila je Tripar.
Govoreći o ovogodišnjoj temi "(Ne)postojanost horizonta", naglasila je kako horizont simbolizira granicu, obećanje, ali i prostor kojem težimo, dok nas izložba u vremenu promjena, nesigurnosti i stalnog preispitivanja poziva da razmislimo o granicama vlastitog pogleda i mogućnosti zamišljanja drukčijeg svijeta.
Poticajan umjetnički koncept
Na kraju je zahvalila svim umjetnicima, kustosu, suradnicima i institucijama koje podupiru realizaciju manifestacije, među kojima su Grad Poreč, Istarska županija, Ministarstvo kulture i medija, Turistička zajednica Grada Poreča te sponzori Valamar Riviera i Vina Rossi.
Govoreći o temi ovogodišnjeg izdanja, selektor i kustos izložbe Vanja Babić objasnio je da mu se motiv horizonta već dugo nameće kao iznimno poticajan umjetnički koncept.
– Tema horizonta dugo mi se motala po glavi iz različitih aspekata. Ono što me posebno privuklo jest odnos forme i sadržaja, odnosno značenja i simbolike umjetničkog djela. Horizont mi se učinio osobito zanimljivim jer istodobno objedinjuje oba ta aspekta, važan je za čisto vizualni doživljaj rada, ali njegove simboličke i ikonografske konotacije iznimno su široke, kazao je Babić.
Naglasio je kako je pri odabiru autora nastojao obuhvatiti različite umjetničke medije, od slikarstva, crteža i fotografije do videa, stvarajući ravnotežu između različitih umjetničkih pristupa.
– Bilo je još umjetnika čiji bi radovi zaslužili mjesto na ovoj izložbi, no prostorni gabariti nisu bezgranični. Odlučio sam se za petnaest radova, odnosno šesnaest autora, koji kroz konkretne radove na različite načine tematiziraju horizont, istaknuo je.
Dugovječnost i posebnost
Prema njegovim riječima, horizont je istodobno stvaran i prividan, vidljiv, ali nedostižan, a upravo ta ambivalentnost otvara prostor brojnim interpretacijama.
– Horizont može simbolizirati očekivanja, ali i pustoš i bezidejnost, jednako kao i bezgranične mogućnosti. On može označavati spas, ali i potencijalnu opasnost. To je granica koja dijeli prizor na različite registre i snažno utječe na dinamiku samoga rada, pojasnio je Babić te izrazio nadu da će izložba potaknuti posjetitelje na promišljanje i otvoriti nova pitanja o percepciji prostora, granica i suvremenog iskustva.
Okupljenima se u ime Istarske županije obratio pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, istaknuvši dugovječnost i posebnost porečkog Annala, manifestacije koja već više od šest desetljeća zauzima važno mjesto na hrvatskoj kulturnoj sceni.
– Uvijek mi je drago doći na manifestacije čiji sam vršnjak jer tada vidite kako možemo zajedno kvalitetno i ugodno starjeti, ali i trajati. Tijekom ovih šest desetljeća Annale je otvorio brojne teme koje su izazivale različite društvene reakcije. Neke su kritičari hvalili, oko nekih su se vodile rasprave, no upravo je to jedna od njegovih najvećih vrijednosti, rekao je Torbica.
Posebno je naglasio važnost odabira kustosa i tema koje svake godine oblikuju identitet manifestacije te čestitao ovogodišnjem selektoru Vanji Babiću i svim umjetnicima čiji su radovi predstavljeni na izložbi.
Ovogodišnji Annale službeno je otvorila zamjenica porečkog gradonačelnika Nataša Basanić Ćuš, koja je istaknula ponos što Poreč, uz bogatu kulturnu baštinu, već 66 godina njeguje jednu od najznačajnijih manifestacija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj.
Naglasila je kako Annale predstavlja važan dio identiteta grada te okuplja umjetnike različitih generacija, poetika i izraza, potvrđujući status Poreča kao grada kulture.
Uoči samog otvorenja 66. Annala, u Galeriji Zuccato otvorena je samostalna izložba talijanskog umjetnika Enza Cacciole, jednog od najznačajnijih predstavnika analitičkog slikarstva. Izložba je realizirana u suradnji sa Zakladom Marinko Sudac i Institutom za istraživanje avangarde iz Zagreba te porečkoj publici donosi pregled opusa umjetnika koji je obilježio europsku umjetničku scenu druge polovice 20. stoljeća.
Važna poveznica
Cacciola pripada generaciji autora koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća slikarstvo počela promatrati kroz njegove temeljne elemente podlogu, materijal, površinu, proces nastanka i trag umjetničkog rada. Njegovo stvaralaštvo usko je povezano s pravcem analitičkog slikarstva (pittura analitica), koji je sliku shvaćao kao prostor istraživanja vlastitih granica i mogućnosti.
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju radovi nastali uporabom industrijskih i građevinskih materijala poput cementa, pigmenata, azbesta, vijaka, matica i trapera. Umjetnik pritom naglasak stavlja na proces nastanka djela i fizička svojstva materijala, prateći način na koji se površina mijenja, stvrdnjava ili puca.
Posjetitelji mogu razgledati radove iz nekoliko stvaralačkih ciklusa od ranih "Integrativnih površina", u kojima slika izlazi izvan okvira platna i uključuje prostor galerije, preko serija "Cementi" i "Azbesti", pa sve do novijih radova iz ciklusa "Multigum", koji nastavljaju istraživanje odnosa između podloge, materijala i izvedbe.
Tijekom karijere Cacciola je sudjelovao na nekim od najvažnijih europskih izložbi, među kojima se ističu "Analytische Malerei" u Düsseldorfu 1975. godine te prestižna Documenta 6 u Kasselu dvije godine poslije.
Izložba u Galeriji Zuccato pruža hrvatskoj publici priliku da se pobliže upozna s opusom umjetnika čiji rad predstavlja važnu poveznicu između talijanske poslijeratne umjetnosti, minimalizma, konceptualne umjetnosti i pravca analitičkog slikarstva.
