Održan okrugli stol
Odjeća komunicira identitet, a to je i marker različitosti
(Snimila Vanesa Begić)
Zanimljiv i nadasve poticajan bio je okrugli stol naslovljen "Tekstil i modni dizajn" održan u subotu navečer pred brojnom publikom u pulskoj Galeriji Novo u sklopu projekta SOCRAT – Umrežavanje obrta i suvremene umjetnosti u cilju održivog turizma (Interreg Italija-Hrvatska 2021. – 2027.), a kojeg provodi Istarska županija, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost. Ovaj je skup označio i početak SOCRAT-ovog Kreativnog živog laboratorija (Creative Living Labs) tekstila i modnog dizajna koji se održava u Puli do 14. veljače uz mentorstvo talijanskog modnog dizajnera i umjetnika svjetskih referenci Filippa Laterzu.
O raznim temama iz domene mode govorili su, svatko predstavljajući svoj segment djelovanja dr. sc. Lidija Nikočević, Mirjana Margetić, dr. sc. Katarina Nina Simončić i modni dizajner Filippo Laterza, pod vodstvom moderatorice Kristine Nefat, predsjednice Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika (HUiU) i kostimografkinje.
Izlagači su se predstavili raznolikim temama iz svog bogatog rada, otvarajući stalno nove teme iz domene dizajna i mode te govoreći o tome iz muzejske i znanstvene perspektive tradicijske baštine i suvremene mode, kao i teorije i prakse. Kako danas čitamo tekstilnu baštinu, kako je interpretiramo i na koji način ona može postati aktivan resurs za suvremene kreativne procese bile su teme ovoga predavanja.
O tradicijskoj odjeći u Istri i porukama koje ona nosi govorila je dr. sc. Lidija Nikočević, višestruko nagrađivana etnologinja čiji se rad uvelike odnosi na tradicijsku kulturu Istre i Hrvatskog primorja, s dugogodišnjim iskustvom vezanim uz konzervatorsku i muzeološku praksu, te nematerijalnu kulturnu baštinu, a autorica je više knjiga, stručnih i znanstvenih tekstova, muzejskih postava i izložbi.
Ona je u svome izlaganju govorila o porukama koje tradicijska odjeća donosi, a osvrnula i se na klasifikaciju odjeće po norveškom etnologu Tomu Swenssonu, koji je naveo da odjeća, između ostalog, upućuje i na tehnološka dostignuća te kulturne standarde. Također, navela je da su u Istri tkalci bili muškarci. Istaknula je kako odjeća komunicira identitet te da je to marker različitosti. Bilo je govora o bragešama, benevrekama, i kako su muškarcima po dvije snahe pomagale da skinu benevreke, kako je to bilo složeno, a prikazala je i klinastu odjeću.
Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istre Pazinu, govorila je o nastanku, razvoju i prezentaciji tekstilne zbirke muzeja.
Rekla je da je to druga najveća zbirka u muzeju. Samo sakupljanje tekstilne građe i formiranje zbirke tekstila vezuje se uz vrijeme nastanka muzeja, početkom 60-ih godina 20. stoljeća, a njezin rast i razvoj traje i danas.
Kazala je da se putem tradicijske odjeće iščitava svojevrsni identitet određene zajednice, prenose poruke o pripadnosti, ali i promjenama u svakodnevici.
Dr. sc. Katarina Nina Simončić sa Zavoda za dizajn tekstila i odjeće Tekstilno- tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavila je svoj sveučilišni udžbenik "Moda – povijest odijevanja, mode i modnog dizajna" kao moguću platformu za interdisciplinarni dijalog i promišljanje mode kao kulturne prakse.
U svome se izlaganju osvrnula na povijest odijevanja, kao i na razumijevanje modnog sustava i društvene uvjetovanosti u formiranju odjevnih trendova. Naime, njena knjiga promatra odjeću kao granicu između pojedinca i zajednice, privatnog i javnog, tijela i društva, a kroz povijesni pregled od prapovijesti do kraja 20. stoljeća, ukazuje na slojevite uloge i značenja odjevnog predmeta uvjetovana društvenim i tehnološkim promjenama. Napomenula je kako povijesni konteksti oblikuju suvremene izazove mode.
Filippo Laterza, modni dizajner i mentor SOCRAT-ovog tekstilnog laboratorija, predstavio je svoj rad, ali i pristup mentorskoj kreativnoj radionici koja će se kao dio ovog laboratorija održati od 28. do 31. siječnja u Puli u HUiU BLOK-u. Govorio je i od načinu na koji vidi suvremenu reinterpretacija tradicije u modi.
- Modni radovi, kreacije, kazuju svoje priče, te prenose poruku, a u taj me svijet učeći me vještinama šivanja uvela nona, i svaki put kada kreiramo jedno djelo, pomislim na nju. Laterza je, kako je rečeno, globalno prepoznat i nagrađivan dizajner čiji rad transformira talijansko obrtništvo u suvremeni međukulturni dijalog, u kojem moda postaje emocija, umjetnost i vizija bez granica. Već sa 16 godina predstavio je svoju prvu modnu reviju, a s 18 je nagrađen i predstavljen na Pitti Immagineu, čime je započeo izvanredno profesionalno putovanje. Svoju je karijeru oblikovao u Milanu gdje je razvijao kolekcije za prestižne talijanske i međunarodne brendove. Između ostalog, autor je kultnih projekta poput Barbie by Filippo Laterza i Angry Birds by Filippo Laterza, u kojima spaja modu s umjetnošću, pop-kulturom i kolektivnom imaginacijom.
Kristina Nefat u završnici susreta predstavila i pulsku dizajnericu Stašu Doblanović Randall, sudionicu SOCRAT-ovog tekstilnog laboratorija, čiji je rad prepoznatljiv po jasno profiliranom autorskom rukopisu razvijanom kroz dugogodišnju dizajnersku praksu.
- U okviru Kreativnog živog laboratorija "Tekstil i modni dizajn" Staša Doblanović Randall i Filippo Laterza zajednički sukreiraju dva modela, povezujući svoje dizajnerske pristupe, iskustva i senzibilitete. Ta suradnja nije zamišljena kao puko spajanje dvaju stilova, već kao dijalog — proces u kojem se lokalni kontekst, osobni izrazi i suvremeni modni jezik međusobno nadopunjuju. Upravo takav oblik zajedničkog rada i razmjene znanja jedan je od ključnih elemenata SOCRAT projekta, objasnila je Nefat.
Projekt SOCRAT (Interreg Italija–Hrvatska) provodi Istarska županija s partnerima, a to su: Zaklada Pino Pascali – Muzej suvremene umjetnosti (vodeći partner); Nacionalna konfederacija obrtnika te malih i srednjih poduzeća Bari – CNA BARI; Regija Veneto, Veneto Institut za rad, Turistička zajednica Kvarnera, Ustanova za razvoj kompetencija, inovativnosti i specijalizacije Zadarske županije INOVacija i Sveučilište u Zadru.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
