SUSRETI NA DRAGOM KAMENU
Znanstvene misli Mije Mirkovića i dalje vrlo aktualne
(Foto Vanesa Begić)
Znanstveni skup Susreti na dragom kamenu naslovljen "Tragom Mije Mirkovića - od uzroka ekonomskog zaostajanja do integracije u suvremeno društvo" otvoren je u četvrtak na Fakultetu ekonomije i turizma koji nosi Mirkovićevo ime.
Nakon himne te svečane istarske pjesme "Krasna zemljo" u izvedbi Bruna Krajcara, dekanica ekonomskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe izrazila je svoju veliku zahvalnost Istarskoj županiji, Općini Marčana te svim sudionicima ističući da su iznimno ponosni što su dio svega toga te da joj je drago što se okupljaju djelatnici s raznih fakulteta i što su studenti ekonomije snimili film o Baloti.
Akademik Robert Matijašić u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknuo je veliku ulogu Balote kroz godine kao književnika, ekonomista i znanstvenika te intelektualca, dok je županijski pročelnik za kulturu i razvoj civilnog društva Vladimir Torbica kazao da će se u bližoj budućnosti na daskama Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula postaviti njegova "Tijesna zemlja", uz riječi zahvale svima onima koji rade na promibžbi lika i djela Balote.
Riječi zahvale organizatoricama izv. prof. dr. sc. Nataši Urošević i prof. dr. sc. Kristini Afrić Rakitovac, obje sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli - Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" izrekao je načelnik Marčane Predrag Pliško, a pulski dogradonačelnik Vito Paoletić govorio je o činjenici da znanstvenici raznih profila govore o Balotinom stvaralaštvu, i to eminentni stručnjaci iz čega nastaju zanimljivi radovi.
Bili su tu prisutni i članovi Mirkovićeve obitelji, unuci Nada i Mijo, potonji živi u Americi, a nedavno je postao djed i unuk se zove - Mijo.
- U svome radu želio je uvijek uključiti što više znanja, što više podataka, on je i rad na zemlji utkao u svoj književni te u znanstveni rad, a velika zahvala ide obitelji Urošević, Nataši i Mirku za sve što čine za proučavanje stvaralaštva našega djeda. Balota ima puno potomaka, već smo došli do četvrte generacije, kazala je unuka Nada.
Nataša Urošević navela je da skup okuplja pedesetak sudionika uz 30 izlaganja, spomenula je nedavno umirovljenu dugogodišnju ravnateljicu krničke škole, Romanu Percan, a dio ove ustanove je i Područna škola Rakalj te Bepa Percana za rakljanski KUD za njihov ogroman doprinos, ističući da će se za dvije godine ponovno održati skup i objaviti zbornik radova.
Prvo od uvodnih izlaganja, bilo je ono rektora pulskog Sveučilišta prof. dr. sc. Marinka Škare, no budući da je bio spriječen sudjelovati, rad je pročitala prof. dr. sc. Sanja Blažević Burić.
- Kroz Mirkovićevu misao provlače se tri ključne konstante. Čovjek kao mjera svih stvari. Ekonomija koja ne služi poboljšanju ljudskog života je promašena i besmislena. Sadašnjost se ne može razumjeti, niti se budućnost može planirati, bez dubinskog poznavanja povijesnih procesa koji su oblikovali sadašnje stanje. Postoji neraskidiva veza između ekonomije i morala. Ekonomska pitanja o raspodjeli, vlasništvu i razvoju u svojoj suštini su etička pitanja. Mirković spaja povijesnu analizu, kulturnu osjetljivost, etički imperativ i humanistički fokus u ekonomskoj znanosti. Njegova intelektualna baština počiva na premisi da ekonomija nije apstraktna znanost, već alat za razumijevanje društvene pravde i povijesnih procesa, smatra Škare u radu naslovljenom "Aktualnost znanstvene misli Mije Mirkovića".
Što se tiče današnjih slika i priča ekonomske situacije, "u vanjskoj trgovinskoj politici zalagao bi se za politike koje štite lokalnu proizvodnju, poljoprivredu i strateške industrije, videći u njima temelj ekonomske suverenosti i socijalne stabilnosti. Rekao bi nam da se ne fokusiramo na apstraktnom rastu BDP-a, već na kvaliteti života, smanjenju nejednakosti i otpornosti zajednice", a što se tiče sveprisutne umjetne inteligencije "Mirković bi AI vidio kao alat koji može dramatično povećati efikasnost u industriji, poljoprivredi i uslugama. Analizirao bi kako automatizacija i optimizacija procesa mogu dovesti do ekonomskog rasta, baš kao što je u svojim djelima analizirao učinke industrijalizacije na agrarna društva. Međutim, odmah bi postavio pitanje strukturalnih promjena: koji sektori će rasti, a koji će propadati? Koje vještine postaju suvišne, a koje ključne?".
Akademik Robert Matijašić u izlaganju "Mijo Mirković u JAZU (1947.-1963.): Potrebe našeg doba... nameću naukama i umjetnosti nove velike zadatke" ističe da navod u naslovu iz Mirkovićeva je izvještaja o radu Akademije za 1960. godinu, koji je Skupštini podnio kao glavni tajnik "središnje ustanove nauke i umjetnosti na svome području" što je bio od 1958. do 1961. godine.
- Izabran za pravog (redovitog) člana Akademije u veljači 1947. godine, Mijo Mirković je pored rada na matičnoj ustanovi, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, vrlo aktivan bio i u JAZU, kao član I. Odjela za filozofiju i društvene nauke (kasnije Odjel za društvene nauke, danas Razred za društvene znanosti), do smrti 1963. godine, navodi Matijašić.
- "Ekonomska historija Jugoslavije" zamišljena je kao udžbenik za studente fakulteta ekonomije, te u njoj Mijo Mirković predstavlja svoju viziju i sintezu gospodarskog prostora Jugoslavije kroz stoljeća. Jadran je tu kao treći, pomorski faktor pored Srednje Europe i Balkana, veli Egidio Ivetić sa Sveučilišta u Padovi u radu naslovljenom "Ekonomska historija Jugoslavije i povijest Jadrana".
Dokumentarni film o Miji Mirkoviću izradile su studentice Sandra Čelebić i Noemi Glavaš.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
