Kustosica Gradske galerije Labin
Stephanie Peršić: Cilj je stvoriti prostor u kojem se publika ne osjeća isključeno
(Snimio Branko Biočić)
U Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je nacionalno značajna skupna izložba »Crveno i crno – između emocije i ambicije« koje je realizirana kao suradnički projekt s Gradskom galerijom Labin.
Mlađa generacija
Autorsku koncepciju potpisuje kustosica Stephanie Peršić, koja je ujedno otvorila izložbu »Servis klime« Manuele Pauk i Sare Renar u Galeriji na katu Kulturno informativnog centra u Zagrebu, a koja je ove godine predstavljena i u labinskoj galeriji, te sudjelovala kao članica međunarodnog žirija na šezdesetom Ex Tempore Obalnih galerija Piran.
Tim povodom upoznajemo se s dosadašnjim djelovanjem ove kustosice mlađe generacije. Stephanie Peršić programska je voditeljica i kustosica Gradske galerije Labin od 2021. Po obrazovanju je povjesničarka umjetnosti koja je preddiplomski studij završila na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a diplomski u Zagrebu. Djeluje kao kustosica vizualne umjetnosti te je kustosko zvanje stekla položenim stručnim ispitom pri Muzejskom dokumentacijskom centru 2022. godine. Tijekom studija sudjelovala je u projektima novovjekovne i suvremene umjetnosti raznih stručnih ustanova poput Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i u radu hrvatskog paviljona 58. Bijenala umjetnosti u Veneciji što joj je omogućilo stjecanje raznih vještina i poznanstava koja su postala suradnje. Osim što je dio stručnog savjeta za odabir programa Gradske galerije Labin, članica je savjeta Mediteranskog kiparskog simpozija. Bavi se kustoskim i istraživačkim radom, a autorica je i koautorica niza skupnih izložaba unutar Gradske galerije Labin i samostalno.
Njezin rad se usmjerava i na povezivanju matične ustanove s nacionalnim i međunarodnim značajnim ustanovama. Tako su projekti poput »Intertwined«, »Percepcije« i najnovijeg »Crveno i crno – između emocije i ambicije« gostovali u Galeriji Forum i Doma omladine Beograda, zatim galerijama Kortil u Rijevi i Monfort - Obalne galerije Piran. U svojim se projektima bavi istraživanjem unutarnjih iskustava i društvenih fenomena kroz prizmu umjetnosti, s posebnim naglaskom na ulogu umjetnika. Polazeći od osobne refleksije, kustoskoj i istraživačkoj praksi pristupa iz psihološke i sociološke perspektive. Tako spomenuti projekti razmatraju ulogu geografske sredine i vidljivosti te (među)odnosa različitih sredina i umjetničkih generacija. Sustavnim radom prezentira i istarske i labinske umjetnike onkraj istarskog kulturnog konteksta čime doprinosi podizanju njihove vidljivosti.
Vrijedan presjek
- Suradnja s Galerijom Forum započela je prošle godine međusobnim izložbenim razmjenama kada je Gradska galerija predstavila svoju izložbe Percepcije. Dok je izložba Percepcije tematizirala dijalog labinskih i zagrebačkih umjetnica (Glorija Blazinšek, Eni Blašković, Marina Rajšić, Anja Juričić, Meri Files, Sanda Črnelč, Iris Poljan, Monika Milas, Alba Miočev, Hana Hanak), a Intertwined istarskih umjetnika mlađe generacije (Karmen Bradovent (SLO), Alex Brajković, Glorija Blazinšek, Gea Rajić, Eni Blašković, Gaia Radić, Marina Rajšić, Anja Juričić, Dora Ramljak, Meri Files, Nina Turina), izložba Crveno i crno – između emocije i ambicije odmiče se od isključivo mlađe generacije i proširuje na međugeneracijski kontekst nacionalnih umjetnika.
Jedanaestero autora koji su dio projekta i trenutne izložbe u zagrebačkoj Galeriji Forum su: Milena Lah, Quintino Bassani, Dušan Džamonja, Ana Bešlić, Vlado Martek, Vladimir Gudac, Sanja Švrljuga Milić, Igor Grubić, Emanuela Lekić, Manaf Halbouni i Luce Lukačić. Rad Dušana Džamonje ustupio je Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Zagreb) dok su skulpture Milene Lah i Ane Bešlić iz zbirke Narodnog muzeja Labin, govori Stephanie te ističe da je okosnica projekta bio Stendhalov roman »Crveno i crno« čiji je protagonist u sukobu odabira između htijenja bića i karijere.
- U umjetničkom se svijetu umjetnici i kulturni djelatnici često suočavaju s jednakim poteškoćama na putu prema usponu. Pitanja koja izložba otvara su može li se pomiriti dva naoko različita puta i pronaći balans između stvaranja i uspjeha te koja su mjerila postignuća. Geografskim kontekstom djelovanja u centru ili na periferiji koju postavlja povjesničar umjetnosti Ljubo Karaman, selektiraju se umjetnici koji su djelovali od sredine prošloga stoljeća pa do današnjice na istarsko-kvarnerskom području te njihove različite relacijske poveznice sa središtem (Zagrebom). Primjerice Sanja Švrljuga Milić, preminula labinska umjetnica, živjela je i djelovala u Labinu stvarajući tamošnju kulturnu scenu dok je Quintino Bassani odlaskom u Zagreb prikupljao stručne kontakte i dovodio ih u Istru uz koju je ostao snažno vezan čitavog života.
Opatijski umjetnik Vladimir Gudac formirao se u Zagrebu i sudjelovao u začetku nacionalne konceptualne umjetnosti da bi se potom vratio u Opatiju i ostao i dalje nacionalno prepoznat. Dušan Džamonja i Vlado Martek predstavljaju relacijski odnos s istarskom sredinom i Zagrebom rezidencijama u Vrsaru i Rovinju. Fenomenološke manifestacije Mediteranskog kiparskog simpozija i Bijenala industrijske umjetnosti u organizaciji Labin Art Expressa, predstavljaju kontekst donošenja utjecaja raznih umjetnika kao što su na izložbi zastupljeni Milena Lah, Ana Bešlić, Igor Grubić i Manaf Halbouni. Kontekst starije i srednje generacije umjetnika Međusobno preplitanje utjecaja naglašava se kronološko-stilskim prikazom parnjaka starije i srednje te mlađe generacije umjetnika koje kustosica objašnjava: »Osim kroz geografsku pripadnost i aktivnost, umjetnike povezuje dualnost i korelacija između aktivističkog i larpurlartističkog stvaranja, srodnih i oprečnih stilova, senzibiliteta i tendencija samoostvarenja. Slojevitost analize međugeneracijskih odnosa ogleda se i kroz političko-društvene ustroje i njihova nasljeđa kao kontekste unutar kojih pojedinci bivaju i djeluju, rekla je Peršić.
- Međugeneracijski i kulturološki aspekti vremena stvaranja razdvajaju i povezuju umjetnike čineći liniju živom i vidljivom u stilskim i ideološkim vezama začetka i nasljeđa. Selektiranim radovima prikazuju svojevrsno pionirstvo i inovativnost, prilagođavanje kontekstima u kojima su živjeli ili žive uz zadržavanje onog autentičnog dijela koji ih gura na daljnje djelovanje. Mijenom društvenih okolnosti stvaranja kroz povijest možemo se pitati koliko je pojedincu važno (ili nužno) biti u epicentru kulturnih stvaranja? I može li se djelovanje ‘u sjeni’ ili na periferiji karakterizirati kao dio osobnog izbora i shodno tome označiti ‘uspješnim’? Umjesto odgovora, ostavlja se otvoreno pitanje, rekla je Peršić o izložbi »Crveno i Crno« koja pruža vrijedan presjek hrvatske poslijeratne umjetnosti, daje autorski označen i konceptom opravdan pogled na niz umjetnika i umjetnica, te rekontekstualizira neka poznata i neka manje poznata imena hrvatske umjetnosti, a moguće ju je razgledati do 09. listopada 2025.
Voditeljica – kustosica Gradske galerije Labin o svojem radu u Galeriji poručuje kako se njezin rad svodi na iskreni entuzijazam i potrebu za aktivnim produciranjem ideja i stvaranja kvalitetnih projekata.
Razvoj publike
- Temelj svake uspješne kulturne ustanove leži u autonomiji stručnog rada i kreiranja programskih cjelina kao jedini način funkcioniranja i uzlaznog kretanja. Bez toga smatram kako je moje djelovanje onemogućeno i time moja uloga gubi smisao. Moje ambicije su nastavljanje osobnog i razvoja ustanove sustavnim i postepenim putem na međunarodni plan, uključivanje rezidencija i drugih suradničkih projekata uz razvoj novih projekata koji uključuju aktivne lokalne, istarske i druge umjetnike različitih generacija kako bi se spletom prepoznatih umjetnika i onih u fazi afirmacije ili slabije nazočnosti omogućila pojavnost na umjetničkoj sceni.
Uz kolege Branka Franceschija i Mladena Lučića, u Gradsku galeriju dovodimo suptilno izmiješanu kombinaciju izložaba koju, suvremenim kustoskim konceptom te vrsnoćom umjetničkih djela i ambijentalnih instalacija, smještamo u dijalog s prostorom i s međusobnom estetskom niti. Cilj je stvoriti prostor u kojem se publika ne osjeća isključeno, stalnim širenjem ideja, aktivacijom prostora i sadržaja namijenjenih raznolikim dobnim skupinama. Želja je da publika Galeriju doživljava kao otvoren, dostupan i prijateljski prostor. Aktivno radimo na razvoju publike kroz interaktivne sadržaje, dječje radionice, vodstva, razgovore s umjetnicima. Širenjem u negalerijske prostore (kapela sv. Stjepana) i javna tkiva grada, ta se intencija materijalizira iz ideje u (svakodnevnu) stvarnost. Poticaj dolazi iz uvjerenja da umjetnost može otvoriti prostor razumijevanja, povezivanja i introspekcije. Voljela bih da publika iz Galerije ponese iskustvo izmještenog pogleda na stvarnost, druge i sebe. To iskustvo ne mora uvijek biti ugodno, ali ako pokrene refleksiju, ispunili smo misiju, poručila je Peršić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
