U povodu 700. obljetnice Istarskog razvoda, hrvatskoga glagoljskog povijesnog, pravnog i jezičnog spomenika, u pazinskom Spomen domu, održan je 52. znanstveni skup Pazinski memorijal na temu »Istarski razvod: Glagoljica. Granica. Srednji vijek.«. Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, organizirala ga je u suradnji s Državnim arhivom u Pazinu, Čakavskim saborom Žminj, Arheološkim muzejom Istre, Državnim arhivom u Rijeci i Muzejom Grada Pazina, te pod pokroviteljstvom HAZU-a.

(Snimio Jakov Kmet)

Nadahnuće i uzor

Skup je okupio vrhunske znanstvenike različitih područja, povjesničare, filologe, pravnike, jezikoslovce i književne povjesničare koji su svojim izlaganjima otvorili nova pitanja i ponudili nove odgovore o Istarskom razvodu, njegovim pravnim, diplomatskim, zemljopisnim, jezičnim i kulturnim aspektima. Na taj je način nastavljena duga tradicija Pazinskog memorijala, koji više od pola stoljeća čuva i razvija znanstvenu misao o istarskoj baštini te gradi most između prošlosti i budućnosti, poručio je uvodno predsjednik Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin Josip Šiklić.

- Vrijednost Istarskog razvoda daleko nadilazi prostor u kojem je nastao. Taj je dokument, zapisan na čakavskom književnom jeziku glagoljicom, a kasnije i latinicom, ujedno pravni, društveni i kulturni spomenik. On nije samo zapis o »termenima i kunfinima« – granicama i međašima – nego i svjedočanstvo života, odnosa i dogovora među komunalnim zajednicama, feudalnim gospodarima i pukom. Njegova najveća poruka leži u duhu dogovaranja: u svijesti zajednice da se nesuglasice rješavaju pravnim putem, a ne sukobom. Ta mudrost, ta pravna kultura i danas nam može biti nadahnuće i uzor. Istarski razvod je i jezični spomenik, pisan hrvatskim jezikom u obliku glagoljičkog kodeksa. Sam tekst svoj jezik naziva »hrvackim«, što jasno svjedoči o dubokim korijenima hrvatske pismenosti i pravne kulture u Istri. U tom smislu, razvod je kulturno blago koje povezuje povijest, pravo, jezik, književnost i identitet. Danas, sedam stoljeća kasnije, Istarski razvod ne čitamo samo kao povijesni dokument. Čitamo ga i kao živu poruku o trajanju, kulturnom kontinuitetu i snazi jezika i pisma - glagoljice - koja je stoljećima bila temelj hrvatske duhovnosti i pismenosti, istaknuo je Šiklić.

(Snimio Jakov Kmet)

Odabrana pitanja

Naglasio je i jednu univerzalnu poruku te kazao kako nas »Istarski razvod uči da granice ne moraju biti samo crte razdvajanja, nego i mjesta susreta. U njemu se isprepliću jezici, običaji i pravne tradicije slavenskoga, romanskoga i germanskoga svijeta. Upravo to ga čini dokumentom od europske, pa i svjetske vrijednosti.«

Sudionike skupa pozdravili su i akademik Robert Matijašić u ime HAZU i Čakavskog sabora, Mirela Mrak Kliman u ime Državnog arhiva u Pazinu, Darko Komšo u ime Arheološkog muzeja Istre, pročelnik županijskog djela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica te gradonačelnica Pazina Suzana Jašić.

U radni dio svojim izlaganjem na temu »Istarski razvod – pravni spomenik razgraničenja međa« uveo je prof. dr. sc. Željko Bartulović (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci) koji je obradio razgraničenje srednjovjekovnih komuna zapisano u Istarskom razvodu nastalom između 1275. i 1395., s aspekta pravne povijesti.

Diplomatičke aspekte Istarskog razvoda: odabrana pitanja, analizirao je izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest). Istarski razvod prvorazredni je pravno-povijesni i diplomatički spomenik srednjovjekovne Istre. U njemu se temeljem pravnog postupka opisuju i određuju međe i granice (»termene i kunfine«) posjeda pojedinih srednjovjekovnih istarskih seoskih i gradskih »komuna« (općina) koje su bile sporne, a prostirale se između feudalnih gospodara - Pazinske Knežije, Akvilejskog patrijarha/Oglejske Patrijaršije i Mletačke Republike. Razvod je trajao 21 dan prilikom čega je obiđeno oko 150 kilometara prostora središnje i jugoistočne Istre s ukupno 44 seoske i gradske općine - komuna.

Povezane dimenzije analize

Svoj rad »Geografski aspekt granice u Istarskom razvodu« kojeg temelji na tri međusobno povezane dimenzije analize, iznio je izv. prof. dr. sc. Ivan Zupanc (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb). U potrazi za reliktnim granicama koje su danas sačuvane poslužio je aspekt toponimije te je izvršena usporedba toponima iz Istarskog razvoda i postojećeg stanja.

Dr. sc. Alida Perkov (Certified Adviser for Entrepreneurship, Pula), govorila je na temu »Razvod istrijanski«- odjeci u austrougarskom tisku«. U austrougarskom razdoblju (19.- početak 20. st.) ovaj dokument privukao je osobitu pozornost povjesničara jer je sadržavao elemente slavenskog, romanskog i germanskog pravnog nasljeđa.

Darko Komšo, dipl. arch. (Arheološki muzej Istre, Pula), Đeni Gobić Bravar (Arheološki muzej Istre, Pula) i Markus Leideck, prof. (Državni arhiv u Rijeci) autori su teme »Korespondencija Carla de Franceschija o glagoljici i Istarskom razvodu iz arhiva Società Istriana di Archeologia e Storia Patria u Trstu«.

Dr. sc. Anton Bozanić (Župa Uznesenja B. D. Marije, Omišalj), govorio je na temu »Mahnićeva afirmacija staroslavenskog bogoslužja i glagoljice u Krčkoj biskupiji i odjek na širem istarskom području«, a Kristijan Žgaljardić, mag.hist. (Pićan) »Šumber i Šumberšćina u Istarskom razvodu«. Dr. sc. Ivan Botica (Staroslavenski institut, Zagreb) u svom se izlaganju bavio Levcom Križanićem, jednom od najvažnijih ličnosti 16. stoljeća na istarskom prostoru, pazinskim prepoštom te žminjskim i tinjanskim kanonikom, rodom iz Barbana i školovanim u Bermu, koji je djelovao i kao javni bilježnik hrvatskoga jezika.

Prof. dr. sc. Gordana Čupković (Sveučilište u Zadru) govoreći o Starčevićevom i Bratulićevom čitanju Istarskoga razvoda, naglasila je da je prvi moderni latinični prijepis Istarskoga razvoda sačinio Ante Starčević 1850. za objavu u tada pokrenutom Arkivu za povêstnicu jugoslavensku, »prvom nacionalnom strukovnom časopisu« (Brešić 2017). Josip Bratulić svoj je latinični prijepis, uz iscrpnu popratnu studiju objavio 1978. u izdanju Čakavskoga sabora, čija je Katedra u Puli, s naglaskom na nakladništvo, osnovana 1977.; publikaciju je dopunio fototipskim izdanjem i komentarima te objavio 1988., 1989. i 1992., potonje u izdavačkoj kući »Libar od grozda«, nastaloj transformacijom Istarske književne kolonije »Grozd« koja je izrasla iz pulske Katedre 1986. godine.

Dr. sc. Amir Kapetanović (Institut za hrvatski jezik, Zagreb) govorio je na temu »Jezik Istarskoga razvoda u kontekstu drugih hrvatskih srednjovjekovnih pravnih tekstova«. U svom izlaganju dr. sc. Josip Mihaljević (Staroslavenski institut, Zagreb), prikazao je izradu digitalne vremenske lente koja donosi povijesni pregled glagoljice i glagoljaštva od misije Ćirila i Metoda do suvremenoga razdoblja, kad se glagoljica pojavljuje i na hrvatskim kovanicama eura. Lenta je još u fazi izrade, u njenoj realizaciji sudjeluju brojni povjesničari i stručnjaci za glagoljicu i glagoljaštvo, a prva službena inačica vremenske lente planira se objaviti 22. veljače 2026.

Doc. dr. sc. Milica Mikecin (Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu) u svom radu leksikološki je analizirala riječi i izraze kojima se u Istarskom razvodu imenuju postupci utvrđivanja granica zemljišta između općina. Dr. sc. Samanta Milotić Bančić (Filozofski fakultet u Puli) govoreći na temu »Glagolski oblici u Istarskome razvodu«, istaknula je da je Istarski razvod jedan od najznačajnijih pravnih i jezičnih dokumenata srednjovjekovne Istre. Pisan je kurzivnom glagoljicom kroz duže razdoblje (1275. – 1395.) i od strane nekoliko različitih prepisivača, na temelju kompilacije starijih isprava.

Glagoljaški obredi vjenčanja

Akademik Milan Mihaljević (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb) u svom izlaganju naslovljenom »Što smo u posljednjih deset godina saznali o beramskom glagoljaštvu?« naglasio je da su četiri glagoljična kodeksa koji se danas nalaze u NUK u Ljubljani, a upotrebljavali su se u Bermu, bili od 2014. do 2024. godine predmet proučavanja Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. Dr. sc. Andrea Radošević (Staroslavenski institut, Zagreb) istaknula je kako Prvi beramski brevijar, u koji su naknadno dopisani i uvezani tekstovi, čini istaknuto mjesto u povijesti hrvatskoga srednjovjekovnoga pjesništva.

Tema priloga dr. sc. Marinke Šimić (Staroslavenski institut, Zagreb) »O leksiku beramskih rukopisa« neke su leksičke osobitosti beramskih (ljubljanskih) rukopisa, odnosno četiriju liturgijskih tekstova zlatnoga doba hrvatskoga glagoljaštva koji se čuvaju u Ljubljani. Darko Komšo, (Arheološki muzej Istre, Pula) priredio je izlaganje »Novootkriveni glagoljski rukopisi u arhivu SIASP-a u Trstu«. U Arhivu Società Istriana di Archeologia e Storia Patria (SIASP), obilni su izvori vezani za Istru. Pregledan je dio fondova, posebno fondovi Capitanato di Raspo i Fondo Notai Istriani (Fondo Notarile), u kojima je zabilježena brojna, do sada nepoznata građa pisana glagoljicom.

Prof. dr. sc. Milica Lukić (Filozofski fakultet Osijek) i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić (Filozofski fakultet Osijek) obradile su temu »Cyrillomethodiana Histrica ili o nekim sastavnicama novije povijesti istarskoga glagoljaštva«. Rad se ograničuje na predstavljanje dviju istaknutih figura novije povijesti istarskoga glagoljaštva. Prvo je bilo riječi o glasovitome preporoditelju istarskih Hrvata – najvećem sinu Istre (Radetić 1969: 133) – porečko-pulskome i tršćansko-koparskome biskupu Jurju Dobrili (1812.–1882.) te njegovim vezama s đakovačkim biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom, utemeljiteljem hrvatskoga ćirilometodskoga pokreta.

Govoreći o istarskim glagoljaškim obredima vjenčanja, dr. sc. Jozo Vela (Staroslavenski institut, Zagreb) naglasio je da se pojam glagoljaškog vjenčanja odnosi na obred sklapanja sakramenta kršćanske ženidbe između muškarca i žene koji su primjenjivali popovi glagoljaši, odnosno obrede koji su sačuvani u liturgijskim knjigama pisanima glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Ukupno je sačuvano 27 obreda. Dr. sc. Igor Medić (Staroslavenski institut, Zagreb) izlagao je na temu »Prikaz Židova u dvjema pričama iz Žgombićeva zbornika«. Ivan Miškulin, mag.hist.(Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin) u svom izlaganju »Refleks jata u kršanskom prijepisu Istarskoga razvoda« obradio je problematiku refleksa jata u kršanskom prijepisu Istarskoga razvoda iz prve polovice 16. stoljeća.

Povezane vijesti

• O znamenitim Pariškim mirovnim ugovorima kojima je Istra pripala Hrvatskoj
• PAZINSKI MEMORIJAL: Uloga žena u društvenom, kulturnom i gospodarskom životu Istre
• NAŠA SLOGA - PREDVODNIK HRVATSKOG NACIONALNOG PREPORODA U ISTRI I NA KVARNERSKIM OTOCIMA: 'Mili rode! Odlučili smo izdavati prvi pučki hrvatski list da se i ti čitanja uhvatiš i čitajuć živiti učiš'