Novo istraživanje
U Hrvatskoj opet raste čitanje: U godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 44 posto građana
Ilustracija (Pixabay)
U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 44 posto građana Hrvatske, što je značajan porast u odnosu na lani kada je čitanost iznosila 37 posto, rečeno je u četvrtak na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Trend čitanosti vratio se na razine iz 2020. i 2021. godine, istaknuto je na predstavljanju istraživanja o čitanosti i kupnji knjiga u Hrvatskoj.
Unatoč pozitivnim pomacima, nema razloga za zadovoljstvo, nego je potrebno nastaviti sustavno poticati čitanje i razvoj pismenosti, poručila je ministrica Nina Obuljen Koržinek koja je otvorila Noć knjige.
Naglasila je da se kontinuirano ulaže u sve segmente knjižnog lanca, od izdavaštva do knjižnica i knjižara, te podsjetila na programe i strategije kojima se želi knjigu približiti građanima u svim dijelovima zemlje.
Istaknula je i ulaganja u knjižnice, bibliobuse i knjižare te potporu izdavačima. Navela je i da je u programu podrške kulturnim i kreativnim industrijama, u vrijednosti oko 35 milijuna eura, osigurano oko pet i pol milijuna eura za 33 projekta u knjižničnom nakladničkom sektoru.
Istraživanje pokazuje da više čitaju žene te stanovnici Zagreba i okolice (51 posto), kao i visokoobrazovani (66 posto) i građani s višim prihodima kućanstva (50 posto). Više čitaju i osobe koja žive u Istri, Primorju ili Gorskom Kotaru (59 posto).
Knjige se najčešće kupuju (46 posto) ili posuđuju u knjižnicama (40 posto), dok oko 25 posto čitatelja knjigu dobiva na poklon. Svaki četvrti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca, a kupnja knjiga stagnira posljednjih godina.
Kupnja u knjižarama nešto je pala u odnosu na lani, dok je na internetu rasla u odnosu na proteklu godinu s 20 na 26 posto, osobito među mlađima od 45 godina. Istodobno, čitanje sadržaja na internetu u stalnom je porastu te sada iznosi 77 posto.
E-knjige čita devet posto građana, a kupuje ih jedan posto populacije.
Istraživanje pokazuje i da se knjige sve rjeđe posuđuju od prijatelja, dok 10 posto čitatelja naslove fotokopira ili preuzima s interneta. Beletristika je i dalje najčitanija i najprodavanija, a slijede dječje i stručne knjige te publicistika.
Čitanje sadržaja na internetu u stalnom je porastu, a s porastom životne dobi značajno opada.
Istraživanje pokazuje i da 17 posto građana posjećuje promocije knjiga, dok 16 posto odlazi na festivale i sajmove knjiga, a raste i zadovoljstvo ponudom u knjižnicama.
Istraživanje je provedeno na uzorku od tisuću ispitanika od 1. do 25. ožujka ove godine, u povodu manifestacije Noć knjige, koja se održava diljem Hrvatske uz više od tisuću programa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
