DIGITALNA TRANSFORMACIJa

Rezultati i zaključci znanstvenog skupa o digitalnom društvu: AI zapravo može dobro doći ako se zna pravilno koristiti

| Autor: Mladen Radić
(Snimila Iva Lanča Joldić)

(Snimila Iva Lanča Joldić)


U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održan je 3. međunarodni skup »Digitalna transformacija službenih publikacija i državnih informacija u izgradnji digitalnog društva«. Skup su organizirali Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za državne informacije i službene publikacije i Gradska knjižnica i čitaonica Pula, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pule i Istarske županije.

Novo društvo

Skup se bavio procesom digitalne transformacije službenih publikacija i državnih informacija, te njihovu ulogu u procesu izgradnje digitalnog društva. Ideja je bila da se skupm omogući daljnje širenje službenih publikacija u novim medijima, unapređivanje digitalnih usluga knjižnica, te usvajanje digitalnih znanja i vještina koje će podići razinu osposobljenosti djelatnika knjižnica za rad sa službenim informacijskim izvorima u funkciji jačanja svijesti o njihovoj važnosti, edukacije korisnika, s ciljem izgradnje digitalnog društva.

Nakon otvorenja na kojem su prisutne, između ostalog, pozdravili ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nadia Bužleta, zatim Ivona Despot iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Jasenka Pleško, održana je radionica »ChatGPT: pretraživanje službenih publikacija uz pomoć umjetne inteligencije« koju su vodili Dolores Mumelaš i Marija Šimunović.

(Snimila Iva Lanča Joldić)(Snimila Iva Lanča Joldić)

Kako kažu, umjetna inteligencija može dobro doći ako se zna pravilno koristiti što su demonstrirale na primjeru ChatGPT-ja, a vrlo koristan može biti i knjižničarima, ali i ne samo njima. Ipak, daleko od toga da je ovaj sustav svemoćan i savršen jer, kao što su rekle, on daje natuknice i ne piše seminarske radove, te izmišlja linkove, čak i pojedine podatke, a zna i »zaboraviti« spomenuti neke stvari tu i tamo pa ga valja podsjetiti.

Razgovor s ChatGPT-em

Na pitanje tko je najveća hrvatska knjižničarka dobile su odgovor Julijana Matanović. Kada je dobio napomenu da Matanović nije knjižničarka, ChatGPT uzvratio je »Joj, ja se ispričavam«, tako da polako uči i prilagođava, te pamti i može se povezivati na prethodna pitanja bez da se specifično spomene o čemu se radi. Besplatna verzija koristi bazu podataka koja se formirala do rujna 2021., a onaj tko želi ažuriranu verziju mora platiti. ChatGPT dobar je i za prevođenje s hrvatskog na engleski budući da je na engleskom izvorno programiran. Također, razumjet će riječi i ako u njima ima gramatičkih grešaka. Ako je nekom ChatGPT-jev odgovor predug, može se zatražiti da ga skrati. Osim što može davati odgovore vezane uz pojedine teme, poput europskih izbora kao što je pokazano, može biti vrlo koristan u nekim praktičnijim stvarima Mumelaš i Šimunović pokazale su zatraživši da im osmisli i strukturira jednu radionicu za knjižničare. ChatGPT ne samo da je predložio teme i ukratko ih objasnio nego je napisao i koliko bi pojedina izlaganja trebala trajati.

(Snimila Iva Lanča Joldić)(Snimila Iva Lanča Joldić)

Na kraju, ChatGPT može imati i određeni stil, »karakter«, pa je Šimunović zatražila da se stavi u poziciju stand up komičara i smisli nekoliko šala za polaznice i polaznike ove radionice u Puli. Nije mu dugo trebalo da uzvrati, čak se i našali na vlastiti račun, a sve je bilo dovoljno duhovito da izazove smijeh kod prisutnih.

Skup je trajao dva dana, a u duhu novih tehnologija, dio izlagača sudjelovao je putem Zooma. Drugi dan dotaknuli su se tema kao što su »Narodne knjižnice u izgradnji digitalnog društva – sustav e-Građani« ili »Dostupnost službenih publikacija na visokoškolskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu«.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter