ZAGREB
Predstavljanje zbornika radova o Emiliju Marinu
(Hina/EPA)
Zbornik radova priređen u čast 70. rođendana prvog profesora emeritusa Hrvatskog katoličkog sveučilišta Emilija Marina "Marinov zbornik" predstavljen je u srijedu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
O Marinu i zborniku su govorili rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, Zdravko Gavran iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju u Splitu Boris Čargo, akademik Mislav Ježić te predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanost iBernard Ardura i pročelnik Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i član uredništva Zbornika Mario Kevo.
Tanjić je istaknuo kako je zbornik plod zahvale Marinu za mnogobrojne poticaje koje je pružao i još uvijek pruža brojnim suradnicima Zbornika, ali i znak pažnje za mnoge godine u kojima je znanje, životna i profesionalna iskustva i ustrajno djelovanje ugradio u institucionalno oblikovanje, razvoj i rast Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Ocijenio je kako se Marin jednakim žarom isticao kao omiljeni profesor i kao prorektor za međunarodnu suradnju. To potvrđuje i površni pogled na sam sadržaj Zbornika, napomenuo je.
Po Gavranovim riječima, Marin je bio vrijedan pregalac u mnogim područjima, među kojima se posebno isticao u diplomatskoj djelatnosti.
U zborniku su uvršteni radovi iz vrlo različitih područja znanstvenoga interesa vrsnih autora iz više zemalja i na više jezika, rekao je Gavran i dodao kako je Marinov doprinos u pridobivanju javne potpore Svete Stolice za ulazak Hrvatske u EU opisan u dva rada.
Čergo je podsjetio kako je akademik Marin bio ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu, a nakon Frane Bulića bio je najdugovječniji ravnatelj splitskoga Arheološkog muzeja.
Ocijenio je kako je zbornik velebno djelo sa svojih 75 priloga i 80 autora. To je djelo po kvaliteti onoga što je napisano vrijedno svake čestitke, rekao je i dodao kako je u zborniku najviše tekstova vezanih uz arheologiju, posebice za antičko i kasnoantičko razdoblje.
U knjizi "Marinov zbornik" je 75 radova koje je napisalo 80 znanstvenika iz Hrvatske, Vatikana, Francuske, Italije, Španjolske, Njemačke, Belgije, Luksemburga, Švicarske, Švedske, Mađarske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Izraela, Crne Gore, Velike Britanije, Tunisa i Benina.
Predgovor su napisali Željko Tanjić i kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu i Papinskog povjerenstva za sakralnu arheologiju, a pogovor akademik Nicolas Grimal, stalni tajnik Razreda za humanističke znanosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti.
Zbornik su uredili Mario Kevo i Ivan Majnarić te Suzana Obrovac Lipar, a objavili su ga Hrvatsko katoličkog sveučilište uz potporu Ministarstva kulture i medija te Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu.
Emilio Marin rođen je u Splitu 1951. Diplomirao je arheologiju i latinsku filologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a doktorirao iz antičke povijesti i arheologije na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji kustos i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu te voditelj arheoloških istraživanja u Saloni i Naroni kao i začetnik Muzeja Narone.
Marin je redoviti inozemni član Francuske akademije znanosti i umjetnosti te član Papinskog odbora za povijesne znanosti i predsjednika Hrvatskog diplomatskog kluba.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
