Na tradicionalnoj svečanosti u Lukovdolu u utorak su uručene nagrade laureatima pjesničke manifestacije 60. Goranovo proljeće, Senku Karuzi Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu te Vidu Bešliću Nagrada Goran za mlade pjesnike.

Pozdravljajući okupljene na svečanosti u lukovdolskom Domu kulture, član programskog odbora Goran Čolakhodžić istaknuo je kako je riječ o jubilarnom 60. izdanju najstarijeg i najuglednijeg hrvatskog pjesničkog festivala i to u godini koja je obljetničarska i po tome što se ove godine obilježava 110 godina od rođenja Ivana Gorana Kovačića te 80 godina od njegove tragične herojske smrti, dok 75. obljetnicu djelovanja obilježava nositelj festivala, Studentsko kulturno-umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić.

"Goranovo proljeće oduvijek je bilo otvoreno za sve pjesničke naraštaje i poetike, i upravo na taj način nastavilo je podsjećati na ulogu pjesnika i pjesništva u našem društvenom i kulturnom životu", rekao je Čolakhodžić. "Najbolji dokaz tome jesu nagrade koje se svake godine dodjeljuju ovdje, u Goranovom rodnom mjestu Lukovdolu, i to upravo na ovaj simbolikom nabijen datum: prvi dan proljeća, Međunarodni dan poezije i, prije svega, rođendan našeg Ivana Gorana Kovačića", poručio je.

Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu žiri u kojemu su bili Dorta Jagić, Miroslav Mićanović i Branislav Oblučar odlučio je dodijeliti Senku Karuzi (1957.) za zbirku "Nestajanje" (MeandarMedia, 2020.), pjesnički prvijenac 'viškoga' književnika u kojemu, kako je istaknuto u obrazloženju pročitanom na dodjeli, "staloženim i kontroliranim tonom gradi atmosferu i oblikuje perspektivu, prepleće emociju i misao, zavrćući sve autoironičnom poantom".

Primivši nagradu koju mu je uručio predsjednik Odbora Goranova proljeća Marko Pogačar, Karuza je kazao kako mu ona posebno puno znači jer do prije dvije godine nije bio ukoričeni pjesnik - "Nestajanje" je njegova prva zbirka pjesama s kojom je "prešao s kratke priče u svijet poezije". "Nagrada mi je još draža i jer sam 15-ak godina bio sudionik Goranova proljeća, u staro vrijeme kada su njegove karavane još putovale po Hrvatskoj, i kada su mi dali u zadatak da, ako želim biti učesnik, moram napisati svake godine 10 pjesama i čitati ih na događanjima", rekao je.

Nagradu Goran za mlade pjesnike žiri u sastavu Marija Dejanović, Dinko Kreho i Branko Maleš među 38 rukopisa pristiglih na ovogodišnji natječaj odlučio je dodijeliti Vidu Bešliću (2000.) za rukopis "Ektoplazma", koji se izdvojio kao "zaokružen i pomno osmišljen konceptualni rukopis pjesama u prozi pisan snažnim, originalnim autorskim glasom".

Zahvalivši na nagradi, Bešlić je kazao kako je "Ektoplazma" inspirirana njegovom rodnom Banijom, prostorima u koje je zalazio i kojima se kretao, ljudima koji su ga okruživali, te vremenom - prijeratnim i poslijeratnim, predpotresnim i postpotresnim. "Sva ta vremena na neki su način obilježila moju mladost, moje roditelje i mene", rekao je. Nagradu ovaj mladi pjesnik, kako je rekao, smatra osobito značajnom jer mladima omogućuje prostor za afirmaciju, a posvetio ju je "svojem gradu, svim ljudima u njemu i svojem preminulom ocu".

Žiri je također odlučio pohvaliti rukopise "Kuća na otoku" Silbe Ljutak, "Kosa nam ne smije biti mokra" Nikole Serdara i "Iz mraka se bježi ravno u kaktus" Mateje Tutis.

Goranovo proljeće održava se od 20. do 23. ožujka, a ove godine u Zagrebu, Lukovdolu i Rijeci predstavlja pjesnike iz dvanaest zemalja.

Povezane vijesti

• Knjiga izabranih pjesama Ane Brnardić objavljena u Francuskoj
• Raspisan natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike
• Festivalski dio 59. Goranovog proljeća od 3. do 5. lipnja u Zagrebu i Rijeci