Predstavljena Studija otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri Dubrovnika

Stručna Studija ‘Procjena otpornosti bloka B-17 u gradskog jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa’ predstavljena je u petak u Dubrovniku, a na skupu je istaknuta važnost suradnje sa strukom prilikom sanacija zgrada.

Znanstvenu Studiju procjene otpornosti tipskog bloka u dubrovačkoj povijesnoj jezgri i utjecaju ojačanja zidova pri djelovanju potresa, izradili su stručnjaci sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, a na predstavljanju je bila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Voditelj tima za izradu studije Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo izjavio je kako su mjere koje se sad koriste itekako korisne jer podižu razinu otpornosti konstrukcije.

„Ne na zadovoljavajuću razinu prema propisima, ali sasvim dovoljnu s obzirom da je riječ o povijesnoj jezgri, gdje se ne može očekivati apsolutno poštivanje propisa”, rekao je Uroš. Dodao je kako stručna Studija ističe i poteškoće, kao nemogućnost ulaska u stanove.

„Jako je bitno sanirati stropove. Htjeli bismo i da se u budućim obnovama o tome vodi računa, kako bi se unutar stanova izvela barem djelomična obnova. Javnost treba biti svjesna da su intervencije građana unutar zgrade vrlo štetne i znatno smanjuju nosivost i otpornost zgrade. Stvaraju kritične mehanizme i prilično slabe cijeli sustav zgrade. Ljudi to možda rade nesvjesno, buše ili probijaju zidove te izvode niše zbog proširenja prostora ili instalacija. To sve treba probati sanirati i više ne raditi”, istaknuo je Uroš.

Naglasio je kako se znanstveno stručna Studija može koristiti kao prototip za obnovu drugih blokova u dubrovačkoj povijesnoj jezgri.

Važno podizanje razine sigurnosti zgrada

Ministrica Nina Obuljen Koržinek izjavila je kako su razmjeri oštećenja na povijesnim zgradama u potresima u Zagrebu i Petrinji, usmjerila prema aktivnijoj suradnji sa strukom.

„Dubrovnik ima dobru tradiciju. Nakon potresa 1979. osnovan je Zavod za obnovu (ZOD) Dubrovnika koji se sustavno bavi protupotresnim ojačanjima i povećanjem aseizmičke otpornosti. Dobro je da je Zavod dogovorio ovakvu Studiju jer nam daje smjernice kako s primjenom novih materijala i pristupa još bolje ojačati stanje konstrukcije blokova”, rekla je Obuljen Koržinek.

Dodala je kako na brzinu protupotresnih aktivnosti ne utječu samo financije, već i suglasnost svih stanara.

„Često postoji želja da se ide brže, ali to se ne može bez dobrih planova i projekata. U Dubrovniku se radi aseizmička sanacija, ovisno o sredstvima, ali i suglasnosti stanara. Poručila bih stanarima, ali i onima koji zgrade koriste za komercijalnu namjenu, zbog čega ne žele izgubiti nekoliko dana, mjesec ili godinu, kako je podizanje razine sigurnosti zgrada nužno za opstanak turizma kao glavne gospodarske grane”, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić rekla je kako studije služe kako bi rad ZOD-a bio znanstveno utemeljen.

„Svoj posao radimo već preko 40 godina imamo puno iskustva, ali svaki objekt je nova priča. Dosad smo odradili više od 45 blokova zgrada, što je 206 objekata. Povijesne građevine imaju svoja ograničenja i na njih ne možemo primijeniti suvremene propise. Mi radimo prvu fazu potresne obnove, pod uvjetom da ne iseljavamo stanovnike. Ojačavamo vanjske zidove, ugrađujemo prednapete natege i formiramo prsten koji drži sve na okupu. Cjelovita obnova, koju smo imali nakon potresa 1979. godine, značilo bi selidbu svih stanara. Danas nemamo te uvjete”, rekla je Skurić.