ZAGREB

Izložba Nenada Marasovića "Mrtva priroda" u Galeriji Račić

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Nacionalni muzej moderne umjetnosti (NMMU) predstavlja od 7. veljače do 5. ožujka izložbu "Mrtva priroda" slikara, grafičkog dizajnera i ilustratora Nenada Marasovića u Galeriji "Josip Račić".

Koncepciju, kao i postav izložbe, kako navodi NMMU, autorski potpisuje povjesničar umjetnosti i ravnatelj Nacionalnog muzeja Moderne umjetnosti Branko Franceschi, koji je prije točno trideset godina u Galeriji Miroslav Kraljević izložio Marasovićeve radove na temu ženskog tijela u pokretu.

Za prezentaciju umjetnikova stvaralaštva autor izložbe odabrao je radove iz manje poznatog i zanemarenog segmenta bogatog opusa Nenada Marasovića, napominje se u najavi izložbe i dodaje kako je riječ o 11 ulja na platnu iz serije mrtva priroda s motivima hrane, nastalim u razdoblju između 2009. i 2012.

Prema mišljenju Branka Franceschija ta djela predstavljaju umjetnikovo najbolje ostvarenje i njegov je istinski doprinos žanru mrtve prirode u hrvatskom slikarstvu. 

Izložbu prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku, u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, s predgovorom Branka Franceschija.

Franceschi u katalogu ocjenjuje kako je Marasović prema motivu u duhu izvornog realizma izrazito objektivan. Redovito ga postavlja u središte prvog plana kompozicije, a pozadinu najčešće izvodi neutralnim nanosima komplementarne boje, dodaje.

Ocjenjuje kako su mu tonovi prigušeni, zagasiti, a osvjetljenje ravnomjerno, bez ekspresivnih prodora svjetla ili njegove igre sa sjenom. Kompozicije su naizgled monotone i opisne, što je izvrsno sumirano nepretencioznim nazivima kao što su, na primjer, Komad mesa, Raženi kruh, Voćni kolač, Sve za salatu ili Tri ribe, piše Franceschi te naglašava kako oko privlači i pažnju plijeni intenzivan osjećaj prikazanog tkiva. 

Vidljivo je, ističe, da Marasović široku lepezu vlastitog likovnog izraza prilagođava prirodi motiva, evocirajući pritom različite povijesne pristupe žanru. Realistični prikazi komada mesa, voća ili kruha pokazuju kako se tradicija uvjerljivosti nizozemskog slikarstva mrtvih priroda održava još od 16. stoljeća, te i danas živo traje, napominje autor predgovora kataloga izložbe.

Ono što je kod njega na ovim slikama moderno, redukcija je kompozicije na realistično slikan središnji motiv izveden na pozadini tretiranoj poput apstraktne površine, odnosno monokromne plohe boje, smatra Franceschi.

Nenad Marasović rođen je 1954. godine u Zagrebu gdje završava gimnaziju. Nakon toga upisuje književnost na Filozofskom fakultetu. Po završetku studija odlazi u Beč gdje se upisuje na Hochschule für Angewandte Kunst. Studij prekida i vraća se u Zagreb gdje postaje član HDLU-a. Osim slikarstvom bavio se i grafičkim dizajnom i ilustracijom. Svoj slikarski opus izlagao je u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Samoboru, Omišlju te na međunarodnoj razini u Parizu, Beču, Ljubljani, Mariboru, Rimu, Bonu i SAD-u. Član je Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter