ZAGREB

Balet "Spartak" premijerno u HNK-u Zagreb: Moderno viđenje Hačaturjana

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Balet "Spartak", premijerno izveden u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, originalno je autorsko čitanje koreografa i redatelja Jiříja Bubeníčeka koji je slavni balet Arama Hačaturjana oblikovao kao sasvim novo djelo čija je praizvedba oduševila premijernu publiku.

"Spartak" je jedno od najpoznatijih djela armensko-ruskog skladatelja Arama Hačaturijana, praizvedeno 1956. u Sankt Peterburgu prema libretu Jurija Grigoroviča, temeljenom na istoimenu romanu Rafaella Giovagnolija iz 1874. godine. Središnji junak je Spartak, stvarna osoba koja je živjela oko 71. g. pr. n. e., bivši gladijator i vrstan vojskovođa koji je poveo ustanak protiv Rimljana poznat kao Treći robovski rat. Njegova je vojska poražena a svi preživjeli, njih 6.000, razapeti su uzduž Appianske ceste.

Češki koreograf i redatelj Bubeníček za ovu je produkciju odlučio ne slijediti izvorni ruski libreto već sveobuhvatnije pristupiti romansiranoj priči iz Giovagnolijevog romana. Zajedno sa suprugom, dramaturginjom Nadinom Cojocaru iznova ju je dramaturški oblikovao, s potpuno novim libretom u kojemu se pojavljuju isti likovi ali je priča strukturirana na sasvim drugačiji način, oslikavajući pobunu gladijatora, ali s naglaskom na protagoniste i njihove intimne drame.

To ga je nagnalo da na drugačiji način pristupi i Hačaturjanovoj glazbi, koju je također prilagodio da slijedi novi tijek radnje, pa je tako ova koprodukcija HNK-a u Zagrebu i riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca Bubeníčekovo autentično autorsko djelo, čija je svjetska premijera u petak svojom originalnošću i izvedbom oduševila zagrebačku publiku.

Želeći se odmaknuti od Spartakova jednoznačnog "mitskog" značenja, redateljsko-dramaturški dvojac odlučio je ustanak robova i gladijatora postaviti kao vanjski okvir za tri ljubavne priče koje se unutar njega rađaju, razvijaju i umiru. To je ovoj baletnoj produkciji dalo posve dramski karakter: sve je u službi priče i protagonista. 

Pokret je oblikovan kombinirajući različite stilove – balet na špicama i moderni pokret, neoklasični balet i suvremeni ples bešavno se prepliću stvarajući doista impresivne kombinacije, osobito u ljubavnim duetima, u kojima izvrsnost zagrebačkog Baleta dolazi do punog izražaja.

Središnja ljubavna priča je ona Spartaka i Valerije, supruge rimskog diktatora Sule, iz koje proizlazi glavna scenska napetost čitave produkcije: Spartakova rastrganost između ljubavi prema jednoj ženi i njegove posvećenosti borbi za slobodu od ugnjetavanja. Druga ljubavna linija vezana je uz ljubomoru rimske bogatašice Eutibide, očarane Spartakom, koju će njegova neuzvraćena naklonost nagnati da pokuša uništiti sve što je stvorio. Treća, neostvarena, ljubavna priča ona je Spartakove sestre Mirze i mladog gladijatora Artoriksa.

Zaplet se razvija kao na filmu, izmjenjujući prekrasne intimne, lirske ljubavne scene s masovnim scenama borbe, čime se dodatno naglašava unutarnji Spartakov sukob između privatnog i javnog.

Na premijeri su Spartaka i Valeriju utjelovili izvanredni Takuya Sumitomo i Natalia Kosovac. Rieka Suzuki kao Eutibida fantastično je precizna, besprijekorno oblikovanog pokreta, a prekrasnim plesnim duelima oduševili su i Atina Tanović i Yuho Yoshioka kao Mirza i Artoriks, kao samo mali dio impresivnog velikog baletnog ansambla ove produkcije.

Monumentalna scenografija Darija Gessatija simbolična je vizija spoja eklektične kamene grandioznosti i okrutnosti vremena u kojemu se zbiva radnja: impozantna ali lišena dodataka i ukrasa, sva u tamnim tonovima, koji dodatno naglašavaju krvožednu crvenu boju odore rimskih vojnika (kostime je oblikovala Nadina Cojocaru). Dio vizualnog oblikovanja su i video projekcije Fanni Tutek-Hajnal.

Orkestrom je na premijeri ravnao Valentin Egel.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater