(Hina/EPA)
Arheološki muzej u Zagrebu otvorio je u četvrtak svoju prvu izložbu nakon zatvaranja u ožujku 2020. "Lobor- ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja", koja predstavlja rezultate istraživanja na tom vrijednom lokalitetu.
Zgrada Muzeja na Zrinjevcu, najprije zatvorena zbog pandemije, a potom i potresa, obnavlja se parcijalno, a izložba je postavljena na novoobnovljenom prvom katu, u sedam prostorija u kojima se kronološki prate faze lokaliteta.
Putem tekstova, foto panoa, multimedijskih sadržaja, rekonstrukcija dijelova faza crkvene arhitekture, nalaza kamenih spomenika, nošnje, nakita i keramike, izložba daje razne aspekte života i običaja ljudi koji su ondje živjeli, hodočastili i odabrali za posljednje počivalište.
"Proteklih godina imali smo izložbe o tom istraživanju, no sada se prvi put može sagledati šira slika i spoznati važnost Lobora", rekao je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Po njegovim riječima, početkom ožujka 2020. nisu ni slutili što će se dogoditi. "Pet sekundi potresa košta nas pet godina radova, no postoji perspektiva, otvorili smo prvi kat, iduće godine ćemo i drugi, a 2024. i ostatak muzeja", najavio je.
Istraživanja na lokalitetu Lobor – Majka Božja Gorska provode se od 1998., vodi ih Krešimir Filipec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je autor izložbe uz Maju Bunčić iz Arheološkog muzeja.
Mještani su oduvijek znali za nalaze, ali nisu znali koliko vrijede
FIlipec je rekao da se u Loboru mogu iščitati usponi, padovi, lijepa i manje lijepa razdoblja, sve ono što nas prati kroz našu povijest, dok je Bunčić najavila da će se u siječnju i veljači održati predavanja o užim aspektima tih istraživanja.
Dragutin Adanić, izaslanik načelnice Općine Lobor, rekao je da su mještani oduvijek znali za te nalaze, ali nisu znali koliko su oni vrijedni.
Izložbu je otvorila Emina Višnić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
Lobor, smješten 50-ak kilometara sjeverno od Zagreba u Hrvatskom zagorju, nalazište je na uzvišenju koje kontrolira staru prometnicu Poetovio-Siscia. Uz sporadične nalaze brončanog i željeznog doba, na gradini su otkriveni i ostaci rimskodobnog svetišta posvećenog božici Dijani.
U ranokršćansko vrijeme sagrađena je crkva s oktogonalnom krstionicom, u predromanici trobrodna bazilika s predvorjem i zvonikom, te uz nju jednobrodna drvena crkva s četvrtastom apsidom. Izgrađena je i kasnoromanička jednobrodna crkva s polukružnom apsidom te danas postojeća gotička, kasnije barokizirana crkva.
Radno vrijeme izložbe, otvorene do 24. ožujka, je zbog radova u zgradi skraćeno, od utorka do petka, od 12 do 16 sati, a ulaz je besplatan.