FUŽINE

20. dani Franje Račkoga u Fužinama

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Znanstveno-stručni skup Dani Franje Račkoga održan je u petak jubilarni, 20. put u Fužinama u organizaciji HAZU - Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Udruge Franjo Rački iz Fužina i tamošnje Osnovne škole Ivanke Trohar.   

 Nakon kulturno-umjetničkog programa učenika Osnovne škole Ivanke Trohar iz Fužina povodom okrugle godišnjice održavanja manifestacije uslijedila su predavanja o životu i djelu Franje Račkoga. Govorili su Ana Batinić s Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Maja Polić s riječkoga zavoda HAZU o pismima Franje Račkoga i Željko Holjevac s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba o značenju Franje Račkoga za hrvatsko-mađarske odnose 1860-tih godina.

 U dijelu skupa nazvanom Demografija izlagali su Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje o stanovništvu Gorskog kotara u ranome novom vijeku i 19. stoljeću, Dražen Živić  sa Institut društvenih znanosti Ivo Pilar o demografskoj bilanci i općem kretanju stanovništva Primorsko-goranske županije od 2011. do 2021.

 Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti govorila je o suvremenim demografskim procesima u Gorskom kotaru. Izlagali su i Davor Kauzlarić, Marta Hamzić i Mirjana Crnić Novosel.   

 Franjo Rački se rodio 1828. Godine u Fužinama. Studirao je teologiju u Beču te se zaredio u Senju. U Beču je studirao i matematiku te fiziku i usavršavao teologiju. Radio je kao profesor crkvene povijesti i kanonskog prava u senjskom sjemeništu te se počeo baviti nacionalnom poviješću. Upućen je u Rim, na preporuku senjskoga biskupa M. Ožegovića, I. Kukuljevića i J. J. Strossmayera, gdje je obnašao dužnost kanonika hrvatskog Zavoda sv. Jeronima. 

 Usavršavao se iz pomoćnih povijesnih znanosti, osobito latinske paleografije i diplomatike, te istraživao građu vezanu uz povijest Hrvatske u arhivima u Rimu i Napulju. Za boravka u Rimu nastavio se baviti prije započetim istraživanjem o djelatnosti sv. Ćirila i Metoda, problematikom patarena i bogumila te objavljivanjem i tumačenjem najranijih pisanih izvora za hrvatsku povijest. 

 Nakon povratka u Zagreb potkraj 1860., uključio se u politički život Hrvatske. Sa Strossmayerom je utemeljio Narodnu stranku, te objavljivao političke tekstove. U povijesnom istraživanju bavio se pitanjem oslobođenja balkanskih slavenskih naroda od osmanske vlasti te odnosa Hrvatske i BiH te odnosa Hrvatske sa Srbijom i Bugarskom. 

 Djelovao je kao zastupnik u Hrvatskom saboru, sudjelovao u osnivanju Neodvisne narodne stranke, kojoj je program bio revizija Hrvatsko-ugarske nagodbe i uspostava potpune autonomije Hrvatske, Dalmacije i Rijeke u sastavu Ugarske. 

 Bio je prvi predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i na toj poziciji ostao 20 godina. Pokrenuo je izdavanje niza publikacija i važnih izdanja HAZU te odigrao bitnu ulogu u osnivanju Strossmayerove  galerije u Zagrebu. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater