SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
"Zašto danas čitati Pasolinija?"- u povodu stote obljetnice rođenja Piera Paola Pasolinija
(Snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
Budući da je jedna sajamska tematska cjelina posvećena Pier Paolu Pasoliniju, a u povodu 100. obljetnice njegova rođenja, prvi na redu od programa posvećenih tom svestranom umjetniku bio je onaj naslovljen "Zašto danas čitati Pasolinija?", a o čemu su govorili Davide Toffolo, Marco Antonio Bazzocchi, Valter Milovan i Tatjana Peruško.
Nakon uvoda Tatjane Peruško s osnovnim podatcima o djelovanju ovoga umjetnika, Pasolini je predstavljen na nešto drukčiji način, kroz strip, prijevode i širi spektar. Toffolo je interdisciplinarni umjetnik koji je posvetio strip Pasoliniju, a njegove strip-table, crteži i instalacije dio su izložbe "Disegni per Pasolini/Crteži za Pasolinija" postavljeni u pulskoj Galeriji Cvajner u povodu Noći galerija.
Toffolo je kazao da je oduvijek fasciniran Pasolinijevom željom za razumijevanjem stvarnosti, te da kada je Pasolini ubijen, vijest je snažno odjeknula i došla do njegove obitelji. Kazao je da je fasciniran brojnim aspektima njegova djelovanja, jer sve što je Pasolini radio, poetski je snažno.
Valter Milovan autor knjige "Bilješke o Pasoliniju" i prevoditelj Pasolinijeve poezije počeo se zanimati za Pasolinijevo stvaralaštvo još u doba fakulteta te privuklo ga je to što je svestran, a posebno mu se dopala njegova rana faza na furlanskom dijalektu te posvetio se upravo prevođenju ove njegove faze.
Marco Antonio Bazzocchi, autor monografije o Pasoliniju i knjige "Alfabeta Pasolini" osvrnuo se na činjenicu da je Pasolini koristio različite jezične registre, a osim na furlanskom, pisao je i na rimskom dijalektu.
"Pasolini je davno shvatio da nismo slobodni koristiti tijelo, htio je progovoriti o puno toga i upravo u tome se sastoji njegov značaj, njegova veličina, bio je i u konfliktu s kulturom, on je svoje priče zvao misterijima i preko mita htio je pokazati što se dešavalo tijekom tih godina. Njegova djela imaju moć transformacije. Pisao je poeziju na dijalektu kada to još nije bilo in", kazao je Bazzocchi.
Mikovan se osvrnuo i na činjenicu da su neke Pasolinijeve pjesme presložene, a gosti iz Italije kazali su da je Pasolinijev jezik neobičan, da je to kao da netko govori imitirajući puno jezika, da je vrlo teško reproducirati njegov jezik, te da je strip jedan od mogućih jezika. Posebna je bila i njegova veza sa slikarstvom, volio je kubizam, te Morandija, Giotta, Masaccia, Caravaggia…
Milovan je i pročitao prijevod na čakavski, a David furlanski original Pasolinijeve poezije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
