(Hina/EPA)
Epistolarna zbirka novonabavljenih pisama oca hrvatske povijesne znanosti, hrvatskoga povjesničara, pravnika i kartografa Ivana Lučića Trogiranina (1604.-1679.) te nova programska djelatnost Croatriuma predstavljeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Na predstavljanju su govorili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević, a Epistolarnu zbirku i djela predstavile su povjesničarke Bruna Kuntić-Makvić i Irena Galić Bešker.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako se s puno entuzijazma pripremalo otvaranje Croatriuma te dodala kako je predstavljanje zbirke pisama jedan od povijesnih trenutaka za hrvatsku baštinu.
Posebno je istaknula vrijednost pronalaska i otkupa Lućićevih pisama jer je Lučić, napomenula je, ključna figura za početke hrvatske historiografije.
Lučić je bio vrsni poznavatelj hrvatske povijesti i zemljopisa, rekla je dodavši kako je otkupom ovih pisama otvoren prostor za proučavanje hrvatske povijesti nizu novih generacija povjesničara.
Po riječima ravnateljice Stričak vrijednosti iz fonda Croatice u novom prostoru Croatriuma zaživjet će novim životom u suvremenim, multimedijalnim, interaktivnim i digitalnim oblicima.
Naglasila je kako je uspostavljanje Croatriuma jedan od četiri strateška projekta NSK u strategiji razvoja do 2026. godine te doala kako su prvu fazu priveli kraju.
Croatrium će, istaknula je, prije svega biti mjesto susreta znanstvenika, stručnjaka, studenata, autora i zainteresirane javnosti s baštinom predstavljenom u ruhu i suvremenim prezentacijskim tehnikama.
Govoreći o Lučićevu djelu "De Regno Dalmatiae et Croatiae" Kuntić-Makvić istaknula je da je Lučić, između ostaloga, u svom djelu pokazao da istočna jadranska obala pripada svome zaleđu.
Njegove veze sa Zrinskima pokazuju namjeru za oslobađanje prostora od Turaka, napomenula je dodavši kako nažalost ubrzo tragično stradali Zrinski pa se povijest razvuila u drugom smjeru.
Epistolarna zbirka Ivana Lučića sadrži 143 pisma. Lučić je autor i pošiljatelj većine pisama te primatelj jednoga pisma. Sastavni su dio zbirke pisma koja su pisali Giovanni battista Curatelli i Melchior Tetta. Svoja pisma Lučić je pisao i slao prijatelju i zadarskom nadbiskupu valeriju Pinteu i Šibenčanima Danijelu i Frani Divniću. Pisma iz Lučićeve zbirke pisana su od 1651. do 1678. i vrijedan su povijesni izvor za proučavanje njegova djelovanja i rada na kapitalnom djelu "De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex".
Nakon predstavljanja u prostoru Croatriuma otvorena je multimedijalna izložba izvornih Lučićevih pisama.
Iva Lučić hrvatski je povjesničar i kartograf (Trogir, 1604.-Rim, 1679). Doktorirao je civilno i crkveno pravo 1630. u Padovi. Nakon povratka u domovinu uključio se u javni život Trogira. God. 1654. postao je članom Zavoda sv. Jeronima u Rimu.
Njegovo djelo "O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga" (De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex) smatra se prvim znanstveno-kritičkim djelom hrvatske historiografije. U tom je djelu, dovršenom 1662., obuhvatio zbivanja iz prošlosti Dalmacije od rimskoga doba do 1480. Prvo izdanje tiskano je 1666. u Amsterdamu, a izašla su još dva izdanja iste knjige (1667. i 1668), od kojih je ono posljednje najpotpunije.