ZAGREB
INTERLIBER Predstavljen roman Hrvoja Hitreca "Dux Chroatorum"
(Hina/EPA)
Roman hrvatskoga književnika Hrvoja Hitreca "Dux Chroatorum", u kojem se bavi 9. stoljećem hrvatske povijesti i knezom Branimirom, predstavljen je u petak navečer na štandu Školske knjige na Interliberu.
Roman su predstavili književna povjesničarka Helena Sablić Tomić, autor Hrvoje Hitrec i urednica Miroslava Vučić.
Romanom Dux Chroatorum, nadahnutom i uzbudljivom pričom o stoljećima udaljenom mikrokozmosu, Hitrec je zapalio šibicu koja osvjetljuje jedan dio udaljene hrvatske povijesti, u današnjemu površnom vremenu gotovo zaboravljen, ocijenila je Sablić Tomić.
Istaknula je kako Hitrec profinjenim osjećajem za stari hrvatski jezik, kompoziciju te elegantno iznošenje događaja, brižnim profiliranjem likova i znalačkim nijansiranjem odnosa među njima u ovome apološkome povijesnom romanu rekonstruira nacionalni hrvatski život u 9. stoljeću, nacionalne ideje Branimirova vremena, žrtve i tegobe koje je trebalo podnijeti kako bi Hrvatsku izbavio od političkog utjecaja Bizanta i franačke krune te je učinio samostalnom kneževinom čiji je hrvatski narod i njega, hrvatskoga kneza, 21. svibnja 879. blagoslovio papa Ivan VIII. u crkvi sv. Petra u Rimu.
Tako je, gotovo snenim šaptom, rekla je, počeo proces snaženja hrvatske srednjovjekovne države i uspon kneza Branimira o kojemu Hitrec pripovijeda držeći se s jedne strane kulturno-povijesnih činjenica, a s druge plete priču gusta tkanja u koju, uz junačka djela ratnika, upliće privatni svijet i kulturu življenja na našim prostorima u 9. stoljeću.
Ova povijesna priča šapuće o vremenu u kojem se stvarao hrvatski identitet, društveni, skupni, ali i osobni, dodala je Sablić Tomić.
Hrvatski književnik, scenarist, novinar i političar Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu 1943. Objavio je niz književnih djela, a jedan od najvećih uspjeha postigao je ciklusom romana za djecu Smogovci. Objavio je i cijeli niz povijesnih romana. Roman „Kolarovi“ priča o hrvatskoj političkoj povijesti 20. stoljeća, roman „Što Bog dade i sreća junačka“ bavi se 19. stoljećem i banom Jelačićem., a „Špilberk“, gdje je zašao u 18. stoljeće, vrijeme je baruna Trenka. U romanu „Vladar Bosne pripovijeda o Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću.
