(Hina/EPA)
Glumica Vlasta Knezović i primabalerina Maja Bezjak dobitnice su nagrada za životno djelo hrvatskoga glumišta, objavilo je u petak Hrvatsko društvo dramskih umjetnika na konferenciji za novinare na kojoj su objavljene i nominacije u svim kategorijama u području drame, opere i plesa.
Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje za područje drame Upravni je odbor HDDU-a dodijelio glumici Vlasti Knezović koja je "kroz dojmljiv niz predstava, filmova i dramskih serija postala izuzetna, posvećena, snažna glumačka osobnost ne samo kazališta 'Gavella', već i cjelokupnog hrvatskog glumišta'', istaknula je na konferenciji za medije predsjednica žirija za dramu Perica Martinović.
Vlasta Knezović prvi se put pojavljuje na pozornici kazališta Gavella 1971. godine, igrajući Anicu u "Klupku" Pere Budaka, dok je pet godina poslije postala stalnom članicom glumačkog ansambla kazališta u Frankopanskoj.
''Iz uloge u ulogu rasla je pred gledateljima i dokazala se kao umjetnica velike energije i talenta. Od von Horváthovih 'Priča iz bečke šume' ili pak Čehovljevih 'Ujaka Vanje' i 'Ivanova', preko O'Caseya, Gorkog, Brešana, Shakespearea, Brechta, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže, Vlasta Knezović svojim je glumačkim kreacijama obilježila predstave u kojima je igrala'', kazala je na koferenciji za medije predsjednica žirija za dramu Perica Martinović.
Široj publici Knezović je poznata zahvaljujući ulogama u kultnim televizijskim serijama kao što su "Prosjaci i sinovi" (Vrtirepka), "U registraturi" (Dorica) i "Velo misto" (Marijeta).
Dobitnica je niza nagrada, a godine 2005. u povodu 35. obljetnice umjetničkog rada o Vlasti Knezović objavljena je i monografija "Život za scenu".
Primabalerina Maja Bezjak, dobitnica nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje za područje baleta, nekadašnja je prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu.
''Život je posvetila glazbi, baletu, koreografiji, pisanju, baletnoj pedagogiji. Među njezinim ulogama posebno se ističu Odetta i Odilia u 'Labuđem jezeru' Petra Iljiča Čajkovskog, 1962. godine, te Prokofjevljeva Pepeljuga'', rekao je član žirija za operu, operetu i mjuzikl Goran Merčep.
Prvakinjom Baleta zagrebačkog HNK Bezjak je postala 1959.godine. Pet godina poslije, nastavlja karijeru u Parizu, gdje pleše u baletima ''Orfej'', ''Izbor Parisa'', ''Suita u bijelom'' i ''Poslijepodne jednog fauna''.
Nakon povrtka u Zagreb krajem 1960-ih, posvećuje se radu na Televiziji Zagreb, gdje je koreografirala mnoge balete i pripremala emisije o baletnoj umjetnosti.
Bezjak je poznata i kao baletna kritičarka te kao autorica zbirke kritika, eseja i razgovora ''Baletna večer da, ali kakva?''
HDDU je objavio i nominacije u svim kategorijama u području drame, opere i plesa.
Za najbolju dramsku predstavu nominirani su predstave "Sorry", autora i redatelja Bobe Jelčića u produkciji zagrebačkog HNK, "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji GD Histrion te "55 kvadrata" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji HNK Split.
Za nagradu u kategoriji najbolje operne predstave konkuriraju "Arlecchino" Ferruccija Busonija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca iz rijeke i HNK u Osijeku, zatim "Krabuljni ples" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića u produkciji HNK Split te "Lastavica" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija u produkciji HNK u Zagrebu.
Naposljetku, uži izbor za najbolju plesnu predstavu čine "Revel Revel" Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih, zatim "Sad sam Matthaus" autorski projekt Matije Ferlina i Gorana Ferčeca te "SOL" u koreografiji Sivije Marchig i produkciji Kik Melone i zagrebačkoga MSU.
Svečana dodjela Nagrade hrvatskog glumišta održat će se u četvrtak, 24.studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu, s početkom u 20 sati.