Robert Raponja je u Baranji na prvim probama "Sanjara budućnosti" okupio internacionalni   kazališni ansambl u kojem su glumci i kazališni umjetnici iz Osijeka, Pule, Rovinja, Novog Sada, Sarajeva, rumunjskog Cluja * I sam ansambl dojmljivo preslikava bogatstvo jezika i kultura iz jednog od najsjajnijih razdoblja Pule austrougarskog doba, a koje tematizira predstava "Sanjari budućnosti"

Hrvatski, njemački, mađarski, talijanski, ali i istarska čakavica odzvanjali su prošloga vikenda Baranjom u Vardarcu i Kopačevu, nadomak Osijeka, a sve u čast multikulturalne Pule s početka 20. stoljeća iz vremena Austro-Ugarske Monarhije i zahvaljujući veličanstvenoj pozornici Teatra Fort Forno, kazališta s vizijom nadomak Bala. Sve to povezao je Robert Raponja, kazališni umjetnik i pedagog iz Pule s osječkom adresom, redatelj predstave "Sanjari budućnosti", koja nastaje prema scenariju akademika Borisa Senkera, Puljanina koji živi u Zagrebu. Predstava će premijerno biti izvedena 2. kolovoza u Balama u austrougarskoj utvrdi Fort Forno iz 1904. godine koje ja prošle godine preuređena u kazališnu pozornicu u sklopu projekta trgovačkog društva Fort Forno iz Bala, posebno zahvaljujući potpori Zaklade Mon Perin, idejnog začetnika i osnivača Plinia Cuccurina i Općine Bale.

A uz početak rada na novoj predstavi, Raponja je u Baranji "s pogledom na Bale" na prvim probama "Sanjara" okupio internacionalni kazališni ansambl u kojem su glumci i kazališni umjetnici iz Osijeka, Pule, Rovinja, Novog Sada, Sarajeva, Niša, rumunjskog Cluja, talijanskog mjesta Bassano del Grappa… I sam ansambl dojmljivo preslikava bogatstvo jezika i kultura iz jednog od najsjajnijih razdoblja Pule austrougarskog doba. Pula je tada bila jedan od najbolje branjenih gradova Europe i glavna luka K. u.K. monarhije.

Energetski teatar

Već od prvog susreta članova ansambla predstave, a potom i tijekom dva dana cjelodnevnih proba - gdje su se kao izvrsni domaćini pokazala obitelj Tenšek na svom prekrasnom eko-art baštinskom imanju Pannonia Terranova i Ivana Plastek, voditeljica Hrvatsko – mađarskog kulturnog centra Bilje - sve je u ozračju pozitivne energije i radosti kazališnog stvaranja. Na tragu je to takozvanog energetskog teatra, teatra snažnih dojmova i emocija, koji je Raponjin zaštitni znak. Ovdje su zajedno mentori, uvaženi profesori i studenti, višestruko nagrađivani glumci s međunarodnim karijerama, ali i oni koji tek kreću na svoj kazališni put. Mnogi se znaju od prošle godine iz Bala kada je premijerno Teatar Fort Forno uprizorio uspješnicu "Istarske priče", a neki tek čekaju svoj prvi susret s ovim čarobnim istarskim mjestom – jer upravo tako opisuju glumci svoja prošlogodišnja kazališna iskustva.

- "Sanjari budućnosti" – za koje je glazbu skladao kompozitor Massimo Brajković iz Rovinja – nakon "Istarskih priča" drugi su dio trilogije Fort Forna. Naša ovogodišnja predstava bit će spoj dramskog, glazbenog, plesnog i lutkarskog kazališta te umjetnosti svjetla u prilagođenom prostoru austrougarske utvrde Fort Forno, objašnjava Raponja glumcima u uvodu prve probe za predstavu koja počinje prizorom kada Sigmundu Freudu na terapiju dolazi Histrija. Njen je problem što sanja tuđe snove. Riječ je o sedam snova, snova sedam poznatih osoba iz povijesti Pule, grada na sedam brežuljaka.

Tako u "Sanjarima budućnosti" san o staroj slavi sanjaju slavni građani Pule, arhitekt Pietro Nobile i povjesničar Pietro Kandler. Na pozornici Fort Forna oživjet će i nadvojvoda Ferdinand Maximilian Joseph, zapovjednik Ratne mornarice, i Hans Birch Dahlenrup, danski admiral. San o Puli kao glavnoj ratnoj luci sanjat će Carica Elizabeta, Sissy. Na sceni će biti i arhitekti sanjari koji sanjaju san o preobrazbi ratne luke u luku plemenite dokolice i grade prsten tvrđava oko grada od Fort Bourguignona do Fort Forna. Publiku će dočekati i san o zvijezdama koji sanjaju Johann Palisa, voditelj Mornaričke zvjezdarnice, i Herman Potočnik Noordung, svemirski arhitekt. Tu su i u brijunskom "Snu o raju na zemlji" Paul Kupelwieser, Alojz Čufar i dr. Robert Koch. U Puli sanjaju i književnik Thomas Mann, Sigmund Freud, skladatelji Antonio Smareglia i Franz Lehar…

Povezane vijesti

• Približili Shakespearovo djelo mladima
• Povijest Bala od pračovjeka do današnjih dana na daskama koje život znače
• Premijerom drame „Bizon i sinovi“ otvorena nova Mala scena u INK-u