Kolumne

Ilustracija / Tihana Tomičić (Snimio Tomislav Miletic/Pixsell / Davor Kovačević)

piše tihana tomičić

Mjere trebaju ići dalje

Ono što je 2020. i 2021. bila COVID-kriza, a potom rat u Ukrajini s energetskom krizom, to je danas inflacija. Cijela Europa suočava se s tim nemilim brojkama. I tko god je u europskim vladama mislio da može završiti s politikom državnog intervencionizma i programima mjera pomoći građanima, očito je podcijenio jesen 2023. godine.

Dalija Orešković / Zlatko Crnčec (Snimio Igor Kralj/Pixsell / Davor Kovačević

Piše Zlatko Crnčec

Liberale čeka još jedan neuspjeh

Takozvani hrvatski politički centar još jednom neće biti neki politički faktor. Ako je i postojala kakva mogućnost za takvo nešto, ona je čini se definitivno nestala jučerašnjom odlukom Dalije Orešković da prekida bilo kakvu suradnju sa strankom Centar. Nekadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa rekla je da ona i stranka bračnog para Puljak "nemaju zajedničku budućnost" i da "dugoročno nisu na istoj valnoj duljini". Kako će akteri ove priče izaći na sljedeće parlamentarne izbore, tek treba vidjeti. Recimo Centar na razini države, još dok je Orešković i bila njihov član, nije prelazio jedan posto podrške birača. Možda se razlog za to krije i u činjenici da su svi oni skupa pomalo zbunili birače promjenama imena svojih političkih opcija. Puljkovi su politički počeli djelovati kao osnivači i vođe stranke Pametno, a Orešković kao utemeljiteljica i predsjednica stranke Start. Potom je zajedno s još nekim viđenijim neovisnim političarima osnovala Stranku s imenom i prezimenom koja se potom spojila s Pametno, a svi oni skupa preimenovali u Centar. Zaista bi čovjek trebao biti pasionirani pratitelj politike da pohvata sve ove promjene. Naravno, i Orešković i bračni par Puljak imaju i ime i prezime koji još uvijek nešto znače na političkoj sceni. Mada čini se puno manje nego prije samo nekoliko mjeseci. Posebno to vrijedi za Puljkove koje će poprilično koštati ova krajnje bizarna priča sa zviždačicom Majom Đerek.

Zoran Milanović / Tihana Tomičić (Snimili Luka Jeličić / Davor Kovačević / Novi list)

Piše Tihana Tomičić

(Ne)normalno

Predsjednik Zoran Milanović ušao je u novu, populističku fazu. Govori uglavnom ono što velika većina građana želi čuti: Bad Blue Boysi nisu huligani ni kriminalci, BiH ne treba biti unitarna i građanska država, Rusija je i dalje nepobjediva velesila, EU je zlo. I slično.

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Snimio Igor Kralj/Pixsell/Davor Kovačević)

Piše zlatko crnčec

Rast BDP-a dobra vijest, ali oprez nužan

Hrvatski je BDP u drugom kvartalu porastao za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobra je to vijest u ovim prilično neizvjesnim vremenima na koje mala zemlja kao što je Hrvatska ne može utjecati ni na koji način. Ali im se mora, kako bi uopće opstala, pokušati prilagoditi kako zna i umije. Mjere Vlade što se tiče cijene energenata i drugih gospodarskih segmenata, plus još neke okolnosti koje Hrvatskoj idu na ruku, doprinijele su ovom rezultatu.

Andrej Plenković/Damir Cupać (Ziga Zivulovic Jr./Pixsell/Vedran Karuza/Novi list)

Piše Damir Cupać

"Jadranske" igre

Države umiru kao i ljudi. I kao poslije čovjeka, tako i iza države ostane nešto ili ne ostane ništa. Jugoslavija je država koja je umirala u ratnoj agoniji i iza nje ipak je ostalo nešto. Od toga nečega dobar dio su uspjele upropastiti nekadašnje socijalističke republike, a dio onoga što je bilo jugoslavensko treba se podijeliti ili dogovorom, ili sudskim putem. Tako to rade civilizirana društva. Nekada je dogovor teško postići, a o čemu svjedoči desetljetni sudski spor u vezi s razgraničanjem sa Slovenijom.

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Snimio Duško Marušić Čiči/Davor Kovačević)

Piše zlatko crnčec

Navikavamo se na neradnu nedjelju

Ljudi se ipak navikavaju. Polako, ali sigurno. U nedjelju trgovine ne rade, kruh se treba kupiti dan ranije. I sve ostalo nužno za svakodnevni život. Nedjelja je dan za odmor. Tisuće zaposlenih u trgovinama, ogromna većina njih su žene, konačno mogu barem nedjelju provesti sa svojim obiteljima. Ili s nekim drugim s kojima žele biti. Ili raditi neku stotu stvar. Samo više ne trebaju biti na poslu.

Ilustracija/ Tihana Tomičić (Pixabay/Davor Kovačević)

Piše Tihana TOMIČIĆ

Plan za 13. plaću

Sezona je kiselih krastavaca, i čak i one vijesti koje jesu pravi boom, teško je registrirati od ove vrućine. Svi smo malo sporiji u reakcijama zbog toplinskog udara koji, kažu liječnici, usporava naše kognitivne funkcije. Ali jedna vijest stvarno jest bomba - naime, umirovljenici bi od iduće godine mogli primati 13. mirovinu u godini.

Zlatko Crnčec (Snimio Davor Kovačević / Novi list)

piše zlatko crnčec

Inflacija posljedica, a ne uzrok problema

Vlada povećava i mirovine i primanja onih koji rade za državu. S druge pak strane, stopa inflacije je i dalje iznimno visoka. Koliko god Vlada posegne u proračun i poveća plaće, toliko ih u vrlo kratkom roku pojede inflacija. I tako u krug.

Brodogradilište Uljanik / Tihana Tomičić (Snimili Duško Marušić Čiči / Davor Kovačević Novi list)

Piše Tihana Tomičić

Korupcijo i Bogu si teška

Ankete pokazuju da je, glede i unatoč povremenim ozbiljnim korupcijskim aferama, vladajući HDZ vrlo stabilan na skoro 30 posto podrške. Taj rejting još i raste u zadnjim mjesecima, iako je bilo aktualno nekoliko afera, poput one "plin za jedan cent" i slično.

Zlatko Crnčec / Obnova Banije (Snimio Davor Kovačević / Novi list)

Piše Zlatko Crnčec

Ubrzava se obnova Banije

Ipak se kreće. Obnova na Baniji počela je davati prve veće vidljive rezultate. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić objavio je jučer da će do kraja kolovoza svi korisnici kontejnerskih naselja u Petrinji biti iseljeni u prikladnije i komfornije stanove. On je apelirao na preostale korisnike stotinjak kontejnera da se ne ustručavaju ući u obnovljene stanove koje će koristiti do završetka obnove njihovih stambenih prostora.

Sergej Jakirović/Damir Cupać (Snimio Nel Pavletić/Vedran Karuza)

Piše Damir Cupać

Autogol Jakirovića i Gazde

Majko mila naša, a cirkusa, a sramote! Ajde da je Prvi april još bi čovjek i shvatio, ali nije. U kasnom smo kolovozu 2023., a HNK Rijeka preko noći je ostala bez trenera Sergeja Jakirovića koji je odlučio prihvatiti nemoralnu ponudu GNK Dinama i zamijeniti riječku adresu onom zagrebačkom. Tri dana prije utakmice za ulazak u Konferencijsku ligu protiv francuskog Lillea. O kakvoj je ponudi riječ i kakav je ugovor s Rijekom imao Jakirović da može preko noći napustiti klub u koji se kleo svim srcem, teško je reći. Na to će morati odgovoriti Damir Mišković koji sada tvrdi da nije imao pojma i da je tragikomičnu vijest pročitao na portalima. Kao i mi ostali smrtnici. U svakom slučaju, došlo je do nezabilježenog događaja koji bi preko noći mogao promijeniti sve ono što se pozitivno događalo od kraja studenog 2022. kada je Jakirović preuzeo riječko kormilo. U trenutku kada je Rijeka bila na aparatima i prijetio joj je pad u komu, s obzirom i na igru i na rezultate u toj nesretnoj sezoni, Jakirović je zamijenio talijanskog trenera Sersea Cosmija. U tom je trenutku klub s Kvarnera bio na osmom mjestu s osvojenih 15 bodova. Cosmi je naslijedio Dragana Tadića i Fausta Buducina. Činilo se da je Jakirović krenuo u nemoguću misiju jer Rijeka nije imala ni rezultat ni igru. Ma koliko se činilo ludo, mnogi su razmišljali da je ispadanje iz lige realna opasnost.

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Pixabay/Snimio Davor Kovacevic)

Piše Zlatko Crnčec

Ukrajina nije izborna tema

Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se rat u Ukrajini prelio na domaću politiku. Tu je i Poljska. A ako se samo malo bolje pogleda, onda se vidi da se u većoj ili manjoj mjeri to dogodilo i u većini članica EU-a. Poljska je samo zadnji primjer. Tamo je već dugo na vlasti konzervativna stranka Pravda i pravednost (PiS), a njen glavni konkurent je oporba na čelu s nekadašnjim poljskim premijerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Parlamentarni izbori su u listopadu. Pa je vladajuća stranka donijela Zakon kojim bi se osnovalo posebno povjerenstvo čiji bi jedan od glavnih zadataka bio utvrđivanje koji su to političari bili previše bliski Putinu u zadnjih dvadesetak godina. Oporba je odmah skočila nazvavši taj Zakon "Lex Tusk", odnosno instrumentom vladajućih da osramote oporbenog čelnika pred parlamentarne izbore.

Mario Delmoro/Robert Matteoni (Arhiva Glasa Istre/Snimio Milivoj Mijošek)

PIŠE RobERT MATTEONI

MetroPula: Učiti se štovati naše, jer, naše je

Ranih 1970-ih u Puli, Istri, svijetu, puno je toga bilo drugačije. Život u zajednici neusporediv s današnjim, prije svega zbog ogromnog ubrzanja tijekova svakodnevice. Ubrzanje, naravno, bio je lajt motiv spektakularnih dionica automobilista koje su iskazivali tijekom Istarskog relija. No, mnogima od nas najatraktivniji je svakako bila vještina koju su nam demonstrirali u poligonu, brzog parkiranja, prolaska osmice, zaustavljanja, okretanja, vožnje u rikverc i slično. Što manje srušenih čunjeva, što manje potrošenih sekundi. Kao da je bilo jučer, ajme protoka vremena, uzbuđenje je među mnoštvom Puležana i gostiju dostizalo vrhunac kada su najavljivali našeg dečka. Najvećeg frajera. Mario Delmoro. Bilo je vrhunskih vozača, i nekad boljih vremena, ali kad je Marieto bio na startu "poligona" to je bila neka druga atmosfera i iščekivanje. Uh, bili smo tako ponosni da je među glavnim zvijezdama tada vrlo posjećenog događanja na Karolini, ili na parkiralištu pored Bijele kuće (Komitet, Županija), bio naš čovjek. Il noštro mulo, Marijeto.

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimio Yiannis Panagopoulos/Eurokinissi/Pixsell / Davor Kovačević)

Piše Zlatko Crnčec

Plenković smiruje tenzije s Grčkom

Sada kada je Dinamo napokon otišao, moguće je reći javno ono što je mnogo mislećih ljudi govorilo privatno i prije nego je stigao. A to je da je sport nepogrešiv razlog za stvaranje neprijateljstava. I ako je takav posjet kao što je ovaj imao ikakav učinak na anglosovjetske odnose, to je da su oni sada još malčice lošiji nego što su bili prije toga. Iako se spominje Dinamo, prethodne rečenice, naravno, nemaju nikakve veze s nogometnim klubom iz Zagreba čijih se više od sto navijača našlo u grčkim uzama. Napisao ih je George Orwell nakon Drugog svjetskog rata promatrajući posljedice četiri promotivne utakmice koje je moskovski Dinamo odigrao s engleskim klubovima. Smisao dolaska sovjetskih nogometaša bio je poboljšanje odnosa Sovjetskog Saveza i Velike Britanije. Koji se u nas nakon toga i nisu baš previše poboljšali jer su utakmice obilovale grubostima, čak i tučnjavama igrača, dok je publika na trenutke prijetila provalom u teren kako bi natukla suca koji je, po njihovom mišljenju, favorizirao sovjetske dinamovce.

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimio Srecko Niketic/Pixsell / Davor Kovacevic)

Piše Zlatko Crnčec

Država treba brinuti za starije

Moglo bi se samo reći - konačno. Jedna se vlada sjetila da u Hrvatskoj postoji veliki problem kada su u pitanju kapaciteti u domovima za starije i nemoćne osobe. Pa su tako povučeni potezi u skladu s kojima bi Hrvatska do 2027. godine trebala dobiti dodatnih 1.795 mjesta za korisnike ovakvog smještaja. Naravno, cijeli se problem neće ni ovim riješiti jer u Hrvatskoj ima čak 25 posto stanovnika starijih od 65 godina, ali će se ovim investicijama u gradnju domova kapacitet smještaja za stare i nemoćne povećati za deset posto. Najveće je to ulaganje u tom području od hrvatske samostalnosti.

Zdravko Crnčec/ Ilustracija (Snimio Davor Kovačević/Pixabay)

Piše zlatko crnčec

Visoke cijene pune proračun

Mediji su prepuni priča o visokim cijenama na Jadranu. I u dobrom su dijelu u pravu. One su na puno mjesta zaista brutalne. Pa im se čude i nad njima se zgražaju čak i stanovnici bogatih europskih zemalja koji su odlučili dio ljeta provesti na istočnoj obali Jadrana. Ali i tu treba razlikovati situacije u kojima su se dogodili ekscesi pa da se za neku običnu pizzu isporuči račun veći od 20 eura ili kada se dva decilitra kole naplaćuje više od deset eura.

Damir Cupać / Zoran Milanović i Andrej Plenković (Snimio Vedran Karuza/ Dalibor Urukalović/Pixsell)

Piše Damir Cupać

Ave, Zorane!

Uoči sezone godišnjih odmora sve je tako lijepo bilo kada je riječ o odnosima dva prva čovjeka u Hrvata, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Očito si nisu htjeli pokvariti ljetne radosti pa se dogodio detant, a Hrvatska je odahnula. Uspjeli su se dogovoriti, nakon što su mjesecima bjesnjeli najžešći okršaji oko čelnog čovjeka Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, brigadnog generala Ivana Turkalja. No, čini se da je primirje, kako se godišnji odmori bliže kraju, završeno i da će uslijediti isti agresivni obrazac ponašanja kada je riječ o odnosima prva dva čovjeka u Hrvata.

Damir Cupać / Ilustracija (Snimio Davor Kovačević Novi list / Srećko Niketić Pixsell)

Piše Damir CupaĆ

Umirovljenička linija siromaštva

Kaže frendica da je dala zahtjev u mirovinsko da joj izračunaju godine staža i kolika bi joj bila mirovina. Kaže i da je umorna i da više ne može izdržati pa da razmišlja o odlasku u prijevremenu mirovinu. Radi fizički težak posao i jednostavmo joj se tijelo istrošilo i više je ne sluša. Onda dodaje da se nedavno čula s kolegicom koja je napravila isto. Javili su joj da je izračun pokazao da će imati mirovinu oko 230 eura. Znači, crnčila je 35 godina krvavo kako bi umirovljeničke dane preživljavala s 230 eura. Ej, 230 eura mjesečno u vremenu kada se rajčice prodaju po dva eura za kilogram, i to na akciji, dinje između 2 do tri eura, lubenica euro za kilogram. Znači 35 godina čovjek radi da bi kao umirovljenik mogao sebi tijekom ljeta priuštiti 230 kilograma lubenice mjesečno. Ako je riječ o onim većima od 10 kilograma, hrvatski umirovljenik ne može svaki dan kupiti kruh, mlijeko, kilogram rajčica i jednu lubenicu. I to bez da plati režije.

Damir Cupać / Ilustracija (Snimili Vedran Karuza / Milivoj Mijošek)

Piše Damir Cupać

Vrijeme triježnjenja

Bliži se Vela Gospa, bliži se vrhunac turističke sezone i vrijeme je da se počne podvlačiti crta i sumirati rezultati. Nema nikakve sumnje da će ukupne brojke biti zadovoljavajuće i da će Ministarstvo turizma pričati o još jednoj uspješnoj turističkoj žetvi koja će napuniti državni budžet kako bi država mogla spremna dočekati još jednu neizvjesnu zimu koja je pred nama. Nema nikakve sumnje da će brojke pokazati da je sezona bila uspješna. Ali ni u jednoj sezoni kao u ovoj, ako izuzmemo pandemijske godine, nije su pojavio crv sumnje kad je riječ o dugoročnom rastu broja gostiju. Turistički stručnjaci svjesni su da ima previše signala koji upozoravaju na to da je vrijeme spavanja na lovorikama prošlo i da treba napraviti ozbiljnu analizu koja će pokazati zbog čega je bilo toliko negativnog marketinga ove godine. Kada bi se brojale objavljene vijesti, priče, reportaže, kako u masovnim medijima, tako i na društvenim mrežama, ispalo bi da je negativnih opaski bilo više nego što je bilo hvalospjeva o ljepotama Hrvatske i svega onoga što Lijepa Naša može pružiti gostima koji dođu na odmor u nju. Može biti da peta kolona ne spava, turističko tržište Mediterana se oporavlja i svatko se za goste bori kako zna i umije. Čak i uz tu pretpostavku, dovoljno je signala da oni kojima je to posao moraju napraviti ozbiljnu analizu kako bi se izradila strategija što i kako dalje. Opća je ocjena da je Hrvatska postala skupa, a da za cijenu koju nudi gosti ne dobivaju kvalitetu.

Ilustracija/Damir Cupać (Pixabay/Snimio Vedran Karuza)

Piše Damir Cupać

Stop lihvarenju

Bilo je i bit će - nekima rat, a nekima brat, odnosno što je veće kriza, to neki zarađuju više. Samo treba pratiti trag novca kako bi se shvatilo tko ima najveću korist kada je riječ o pogoršanju ekonomske situacije u Hrvatskoj i Europi. Ustvari, riječ je o globalnom trendu. Među onima koji su, zahvaljujući nestabilnoj geopolitičkoj situaciji prouzročenoj ratom u Ukrajini, izvukli najdeblju korist svakako su banke. To su one iste banke koje su svojedobno sanirane novcem hrvatskih građana pa prodane strancima koji onda desetljećima izvlače silan novac lihvareći hrvatske građane. Treba li podsjećati na švicarce koji su desetine tisuća hrvatskih obitelji zavili u crno. Država je mirno gledala dok su nezamislivom otimačinom razarani hrvatski domovi, a građani hrvatske bacani u dužničko roblje. Ako je išta simbol onog najtrulijeg u kapitalizmu, onda su to banke. Ništa se nije promijenilo stoljećima kada je njihovo poslovanje u pitanju. Samo je cijela priča uljepšana do znanstvene fatastike. Izgrađeni su njihovi hramovi u vidu poslovnica kao simbol društva kojim upravlja pohlepa. Njihovo poslovanje ušminkano je lijepom terminologijom pa onda banke u svojim poslovnicama popločenim mramorom poput starogrčkih hramova nude razne bankarske proizvode. Čuj, proizvode.

Ilustracija/Damir Cupać (Snimio Milivoj Mijošek/Vedran Karuza)

Piše Damir Cupać

Postadoše Nijemci Česi

Jedna od najzanimljivijih priča koja će se pamtiti kao razglednica iz tekuće turističke sezone je ona priča iz Pule. Glavni lik te priče je slastičar koji je na vrijeme vidio da nema nikakvog smisla dizati cijenu sladoleda na nekoliko eura jer će ostati bez posla pa je čovjek smanjio cijenu na jedan euro i posao mu cvjeta. Ispao je heroj hrvatskog turizma kojega bi trebalo nagraditi nekakvom plavom turističkom vrpcom, kada bi ona postojala. A sve što je napravio je ono što bi trebao napraviti svatko tko malo šire vidi od želje da se za nekoliko mjeseci zaradi za još jedan novi automobil srednje klase. Vidio je da ljudi imaju sve manje novca i da je za mnoge dolazak na more financijska avantura koja bi mnoge od avanturista mogla nakon ljetovanja ostaviti s glavoboljom kada krene škola i sezona grijanja. Jednostavno, zbog inflacije i ludog vremena u kojemu živimo mozak govori da treba svaki cent, a ne euro, nekoliko puta prevrnuti u ruci prije nego što se potroši. Živimo u vremenu kada informacije iz Hrvatske osvanu u bilo kojem dijelu svijeta za nekoliko sekundi. Kada je riječ o hrvatskoj turističkoj ponudi, informacije nisu nikako dobre jer je mreža svih mreža preplavljena lihvarskim računima koje si sve teže mogu priuštiti europske obitelji. O hrvatskim da ne govorimo. Ljudi su postali oprezni i kao da su svi odjednom postali kao nekada Česi kojima su se mnogi smijali zbog toga što su automobilima punim hrane dolazili na ljetovanje u Hrvatsku. Sada se čini da su i Nijemci postali Česi. Teška su vremena, a racionalan narod kao što je njemački zna kada treba dići ručnu kočnicu.

Damir Cupać / Ilustracija (Snimio Vedran Karuza / Arhiva)

PIŠE DAMIR CUPAĆ

Odmori se, zaslužio si

Svaki čovjek trebao bi imati pravo na rad, ali i pravo na odmor. U tržišnoj ekonomiji svaki bi poduzetnik trebao imati pravo na poštenu tržišnu utakmicu i na mogućnost zarade. Problem nastaje kada te dvije temeljne postavke dođu u koliziju. Zato je tu državna vlast koja bi trebala urediti zakonodavstvo na način da trvenje bude što manje. Ali nije to ni malo jednostavno, što pokazuje zabrana rada nedjeljom koja je stupila na snagu 1. srpnja ove godine. Kada bi se radila načelna anketa među stanovništvom ima li radnik pravo na odmor, vjerojatno nema nikoga tko ne bi odgovorio da nema. Podrazumijeva se da čovjek nije stroj i da ima pravo odmoriti, a ni stroj nije perpetuum mobile da se može vječno vrtjeti nakon što se klatno jednom pokrene.

(Snimio Vedran Karuza / Novi list)

Piše Damir Cupać

Predatorski kapitalizam na naplati

Teška su vremena došla za poslodavce jer mnogi od njih ni za lijek ne mogu pronaći radnike kako bi osigurali neometano obavljanje djelatnosti. U privatnom sektoru na naplatu je došla praksa izrabljivanja radnika, zaposlenika, djelatnika, kako vam drago, pa se svatko snalazi kako može. Brojni su gospodarski sektori koji danas ne bi mogli uopće funkcionirati da se ne izdaju radne dozvole za strance. Da nije stranih radnika, teško je zamisliti kako bi funkcionirao uslužni sektor ili graditeljstvo. Došla su vremena kada zbog potrebe za radnikom padaju sve predrasude prema drugoj boji kože, nečijoj nacionalnosti ili bilo kojoj odrednici koja određuje nečiji identitet. Led je davno probijen, a ljudi su prihvatili da je potpuno uobičajeno da ih uslužuje netko iz zemalja bivše Jugoslavije, da radnici s drugih kontinenata dostavljaju hranu, grade ceste i kuće.

Tihana Tomičić (Snimio Davor Kovačević / Novi list)

Piše Tihana Tomičić

MUP pokazao odnos prema "ustašovanju"

Ipak su to nacionalni dani ponosa i slave - bez obzira na sve, obljetnica Oluje, Dan domovinske zahvalnosti i onda Sinjska alka kao izraz tradicije koja je oduvijek okupljala, na kraju nekako smekšaju i državne čelnike. Predsjednik i premijer razgovaraju, a to je vijest samo po sebi. Samim time, i dogovori oko VSOA-e i drugih imenovanja ulaze u završnu fazu.

Ilustracija / Tihana Tomičić (Snimio Davor Kovačević / Novi list)

Piše Tihana TOMIČIĆ

Oluja ili - bonaca?!

S obzirom na lošu vremensku prognozu DHMZ-a, prema kojoj su izgledni pljuskovi s grmljavinom i olujno nevrijeme, središnja svečanost proslave 28. obljetnice Oluje 5. kolovoza u Kninu održat će se, umjesto na nogometnom stadionu, na Trgu dr. Ante Starčevića, koji će biti dijelom natkriven.

Više vijesti