Mogao bi ovo biti možda i najmanji odaziv otkad se u Hrvatskoj održavaju bilo kakvi izbori. Nedavno održani parlamentarni izbori bili su svojevrsni politički klimaks. Europski bi lako mogli biti ono suprotno - antiklimaks koji bi se odrazio na jako malom broju ljudi koji će se prekosutra odlučiti izaći na izbore. Puno razloga govori u prilog tome, iako bi naravno bilo puno bolje i smislenije da ove nedjelje bude što veći odaziv. Jer ono što se događa u Bruxellesu i Strasbourgu nije baš tako nebitno kako se mnogima na prvi pogled može učiniti. Ali nekako sve ide prema tome da ne bude tako.

Uvijek je odaziv na europske izbore manji nego u slučaju parlamentarnih. Nije tako samo u Hrvatskoj. U svim članicama EU-a puno više ljudi izlazi na izbore za nacionalni parlament nego za onaj europski. To je naprosto tako. Jer još uvijek se puno veća politička težina nalazi u Berlinu ili Parizu nego u sjedištu EU-a. Još uvijek su Emmanuel Macron ili Olaf Scholz puno važniji od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Građani su toga itekako svjesni pa shodno tome puno više njih izlazi na nacionalne izbore.

Usto, način donošenja odluka u EU-u također pridonosi manjem zanimanju građana za ono što se događa u Bruxellesu. Ponajprije je u pitanju vrlo složeni način donošenja odluka gdje se sve događa u za širu javnost prilično kompliciranom procesu u trokutu Komisija - Parlament - Europsko vijeće. EU nije država, čak formalno ni konfederacija, pa je tako složen proces u ovom trenutku i jedini moguć. Samo na taj način može se postići dogovor svih članica. I to ne samo kada su u pitanju teme o kojima se mora postići jednoglasje.

Shodno svemu ovome, čelnici europskih institucija nisu baš najjača politička imena. Na primjer, Ursula von der Leyen prije nego što je postala predsjednica Europske komisije bila je potpuno nepoznata izvan svoje matične države Njemačke. Slična je stvar s njenim potencijalnim nasljednicima. Na izbore će izaći petero takozvanih »spitzen« kandidata, odnosno ljudi koji žele biti na čelu Europske komisije. Za njih nitko u EU-u gotovo da nije čuo. Neki su nepoznati i u svojim matičnim državama. Na primjer »spitzen« kandidat europskih socijalista i socijaldemokrata je za širu europsku javnost jedan potpuno anonimni Luksemburžanin. Ako to ikome išta u Hrvatskoj, ali i šire znači, čovjek se zove Nicolas Schmit. Podjednako su anonimni i kandidati Europskih Zelenih, Liberala i krajnje ljevice. Oni naprosto ne mogu dovući ljude na birališta.

Što se tiče same Hrvatske, situacija je tu još složenija zbog nedavno održanih parlamentarnih izbora. Birači su se naprosto emocionalno ispuhali i nemaju više previše volje još jednom izlaziti na izbore. Da je bilo obrnuto, da su europski izbori bili prije parlamentarnih, odaziv bi bio veći. Emocije se ne bi potrošile na saborskim, a i strankama bi europski bili puno bitniji kao svojevrsna generalna proba za važniju stvar. Međutim, ispalo je kako je ispalo. Izbori su održani, Vlada je složena. Što je tu je.

Ali ima tu ipak i napetosti kada je u pitanju Hrvatska. Prvo pitanje izbora je kako će proći DP. Ako preskoči prag, bit će sve po starom. Vlada i vladajuća koalicija ostaju stabilne. Naravno, koliko se to može. Ali ako se Domovinci spotaknu na pragu, može nastati zaista ozbiljna drama. DP će morati zaista ozbiljno preispitati svoje daljnje poteze. Tim više jer su u proljeće sljedeće godine lokalni izbori. Vukovar je za DP važan kao i tri ministarske pozicije. S druge strane za HDZ bi bio zaista trijumfalan završetak proljetne izborne sezone da sada uhvate šest mandata. A što se tiče ljevice, Možemo! čini se ima sasvim solidne ambicije da osvoji čak dva euromandata. Nije to nedostižno, ali nije baš ni izvjesno. SDP treba okušati svoju snagu nakon prilično traumatičnog gubitka još jednih parlamentarnih izbora.

Uglavnom, birači izađite na ove izbore. Nisu oni bez veze. Tamo na sjeveru Europe donose se brojne odluke koje se tiču i nas ovdje. Naših je ljudi tamo 12, što i nije puno. Ali oni su naši predstavnici tamo gdje se donose odluke. A usto, utječete i na događanja na domaćoj sceni. Birači su znali iznenaditi. Možda i sada iznenade s odazivom.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast