PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Slovenska društva u Hrvatskoj od 1886. do 1991. godine: TRISTOTINJAK STRANICA PREPUNIH PODATAKA

| Autor: Aleta BRATTONI
S predstavljanja knjige

Ova knjiga ne predstavlja samo povijest Slovenaca, već i hrvatsku povijest. Slovenci tako čine sastavnicu društva koja se ne može izuzeti

U Gradskoj knjižnici Poreč održano prvo javno predstavljanje knjige "Slovenska društva u Hrvatskoj od 1886. do 1991. godine", znanstvene studije Barbare Riman, voditeljice riječke podružnice Inštituta za narodnostna vprašanja u Ljubljani, te predsjednice Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj.

Enciklopedijski značaj

Predstavljanju su prisustvovali ministar za Slovence v zamejstvu in po svetu, Peter Jožef Česnik, kao i porečki gradonačelnik Loris Peršurić, a knjigu su brojnoj publici prezentirali sama autorica, zatim Vasja Simonič, predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije te predsjednik Slovenskog kulturno prosvjetnog društva "Snežnik" iz Lovrana u ime izdavača, kao i recenzent knjige Darko Dukovski, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

- Radi se o tristotinjak stranica prepunih podataka. Mala je naklada, ali je u planu još izdanja, i to na slovenskom jeziku, govori Simonič prema kojemu ova knjiga ima enciklopedijski značaj.

Inače, Riman je na ovoj knjizi, proputovavši Hrvatsku istražujući, počela raditi još 2011. godine, a većinu je podataka pronašla u starim hrvatskim i slovenskim novinama. U svojoj je knjizi tako zabilježila ukupno 53 društva.

- Tih je društva zasigurno bilo i više, ali su u knjizi opisana tek ona koja su bila evidentirana. Nije bilo lako organizirati društvo, kao što to nije niti danas, te je za to često bilo potrebno imati nekoga educiranog, navodi Simonič.

S navedenim se slaže i recenzent Dukovski, koji dodaje kako društva nisu mogla opstati bez entuzijasta koji su znali kako sve funkcionira.

- Sav se rad svodio na nekolicinu, dvoje ili troje ljudi, koji su radili na održavanju društva, a cilj je bio da se ljudi sastanu i progovore svojim materinskim jezikom, rekao je Dukovski. U knjizi se tako prati razvoj nacionalne svijesti Slovenaca koji su, iz bilo kojeg razloga, bili primorani napustiti svoju zemlju. Istražuje se razlog njihova odseljenja, kao i za čime su tragali. Kako bi došla do navedenih podataka, Riman je morala posegnuti za svojim dosad stečenim znanjem, s obzirom na to da je dokaza i argumenata bilo uistinu malo.

Otvoreno

Također, Dukovski ističe kako među slovenskim društvima nije postojao unificirani način djelovanja. Naime, nisu znali bi li trebali biti zatvoreni, getoizirani, kako bi očuvali svoj jezik, kulturu, folklor, nošnje, književnost i ostalo ili njihovo društvo treba biti otvoreno prema drugima, lako ih prihvaćati, pri čemu bi dolazilo do izmjene s hrvatskim vrijednostima. No, ono što naglašava kao najvažnije jest da su društva postala most između dviju nacija. Taj most, govori, trebaju i održavati i time dokazati da i druge kulture mogu opstati. Ipak, ministar Česnik navodi kako druga ili pak treća generacija Slovenaca ne razmišlja kao njihovi preci - društva, prema njemu, izumiru, a na mlađoj je generaciji da nešto poduzme.

- Ova knjiga ne predstavlja samo povijest Slovenaca, već i hrvatsku povijest. Slovenci tako čine sastavnicu društva koja se ne može izuzeti. Poruka knjige je značajna, ona promovira zajedništvo, zaključuje recenzent.

Spomenimo također kako je ova knjiga nastala na inicijativu Miriam Pran, predsjednice Slovenskog kulturnog društva Oljka Poreč.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini