SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI

SINAN GUDŽEVIĆ, gost Doručka s autorom: Ja sam vječiti student, studiram svaki dan

Imam luksuznu poziciju što sam rođen u kraju gdje se miješaju dva aspekta govora, gdje se govori čovek, mesec, ali dijete, mijena, mogu ja i na struju i na baterije, kazao je Sinan Gudžević

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Sinan Gudžević (Snimio Danilo Memedović)

Sinan Gudžević (Snimio Danilo Memedović)


Vrlo nadahnut i zanimljiv bio je jučerašnji Doručak s autorom čiji je gost bio Sinan Gudžević, koji se u razgovoru s Aljošom Pužarom osvrnuo na brojne teme.

Počelo je s temom kako neki koji su inače na ti, u javnom prostoru prelaze na Vi, kako prilazimo i postupamo jedni prema drugima te kakve su zablude ovoga ne lakog vremena.

Prisjetio se kako je 17-18 godina živio u Beogradu, te potom u Zagrebu, Berlinu, Napulju, Rimu te kako ga je svaki grad na neki način odredio.

Publika je mogla saznati da je studirao elektrotehniku, jer je prije toga pohađao prirodoslovno-matematički smjer srednje škole, istaknuo je da je matematika oduvijek specifična, a posebice je specifična makedonska tablica množenja, koja je najteža i sasvim posebna.

- Govorili su kako je makedonska tablica množenja specifična, jedinstvena. Onda se saznalo da je tamo netko neku djecu upisao u turske škole, i pošto nisu znali turski, bilo im je teško razumjeti matematiku, tako da su neki tri puta ponavljali razred. Danas je sve komplicirano, ne možemo popiti piće bez priče o Hrvatima, Srbima, Bosancima. Meni je sve to oduvijek bilo isto, razmišljati na takav način, o tome tko je što, odakle, sve je to ispod ljudskog dostojanstva. Nekada sam mislio da će Jugoslavija trajati vječno, i vidimo što se sve dogodilo. Sretan sam što sam nakon 30 godina vidio prijatelja pjesnika Gudelja, kazao je.

Nakon studija elektrotehnike upisao je filologiju, te objasnio to riječima "ja sam vječiti student, studiram svaki dan, učenje traje cijeli život, zanima me i grčka poezija. Prevodim s latinskog, grčkog, a bilo bi teško da od toga živim, no, kako bi se reklo 'sretno sam udan u Zagrebu'", kazao je uz smijeh i aplauze publike.

Bilo je govora i o tehnološkom napretku i tome kako treba cijeniti aspekte napretka na pravilan način. Gudžević se sjetio kako je u mladosti nosio knjige i knjige, pune kofere knjiga, a sada može bez problema 200 do 500 knjiga pročitati iz kompjutera.

- Imam luksuznu poziciju što sam rođen u kraju gdje se miješaju dva aspekta govora, gdje se govori čovek, mesec, ali dijete, mijena, mogu ja i na struju i na baterije, kazao je Gudžević.

Rekao je da nikada ne bi upotrebljavao riječ kulturnjaci, a govorio je i o lektorima kao svojevrsnim državnim službenicima, te istaknuo da svaka čast lektorima, ali njemu neće netko kazivati kako pisati. Nadalje, govorio je i o privoli, da je dobio mejl gdje se tražila privola da se koriste njegovi podatci, te se upitao kako privola može biti nešto dobro, da za takvo nešto treba dozvola, pristanak. Prisjetio se i velikih prevoditelja, autora prijevoda "Ilijade", "Odiseje", upitavši se što znače mrtvi jezici danas.

- U Njemačkoj je prije nekoliko godina samo 515 studenata na svim fakultetima polagalo latinski, a finska stanica na latinskom stalno vrti iste vijesti. Sjećam se kada su nakon jednog simpozija u Beogradu na Terazijama šetali profesori koji su pričali starogrčki, kazao je.

Govorio je da je nekada, u doba Jugoslavije, i čovjek iz posljednjeg kamenjara mogao nešto postići ako je za to imao talent, te da je tada bilo nevjerojatno dobrih, ali i loših stvari.

- Jedno vrijeme seljaci nisu imali zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Kada sam kao školarac dobio šarlah, jedina sreća u svemu tome bila je ta da sam bio školsko dijete, a školska su djeca imala osiguranje. Puno toga se svugdje promijenilo, kroz godine. Nekada je bilo komplicirano uvesti fiksni telefon, sada sve više ljudi otkazuje fiksni telefon. Sada kada napišemo pismo, iz našeg dnevnog boravka, iste sekunde stiže do New Yorka, Heidelberga, Australije. Jesmo li zbog toga kao ljudi bolji?, upitao se Gudžević.

Naravno, nisu mogle nedostajati niti njegove priče o nogometu, uvijek vrlo osebujne.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater