MEĐUNARODNI DAN DJEČJE KNJIGE

Rođendan Hansa Christiana Andersena: BAJKA PRESUDNA ZA RAZVOJ UMJETNIČKE PRIČE

Djela što pripadaju dječjoj književnosti osvajaju vedrinom, temeljena su na dječjoj igri i odlikuju se imanentnom po(r)ukom. Premda je poznati talijanski kritičar i filozof Benedetto Croce smatrao da čista umjetnost (l'arte pure) nije namijenjena djeci, mnogi su znanstvenici dan-danas mišljenja da je takva književnost djeci ne samo namijenjena, već i itekako potrebna

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Hans Christian Andersen rođen je 2. travnja

Hans Christian Andersen rođen je 2. travnja


Međunarodni dan dječje knjige (ICBD - International Children's Book Day) obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena - 2. travanj.

Djela što pripadaju dječjoj književnosti osvajaju vedrinom, temeljena su na dječjoj igri i odlikuju se imanentnom po(r)ukom. Premda je poznati talijanski kritičar i filozof Benedetto Croce smatrao da čista umjetnost (l'arte pure) nije namijenjena djeci, mnogi su znanstvenici dan-danas mišljenja da je takva književnost djeci ne samo namijenjena, već i itekako potrebna.

Književnost za djecu namijenjena je djeci od tri do 12 godina, dok su se stariji dječji pisci obraćali čitateljima u dobi do 16 godina. Potkraj dvadesetoga stoljeća granica djetinjstva u književnosti spustila se otprilike do 12.-13. godine, a za djecu stariju od 13 godina tada se počela razvijati književnost za mlade odrasle (adolescente, tinejdžere, odnosno ranije omladinu).

U sferu dječje književnosti spadaju slikovnica, dječja poezija, priča, dječji roman, basna, roman o životinjama, a zatim su tu još i povijesni roman, znanstvena fantastika, putopisi i biografska djela.

Usmena narodna književnost oduvijek je nadahnjivala mnoge pisce, koji su u njoj prepoznali inspiraciju, poticaj i motive za umjetničko stvaralaštvo.

Prekretnicu predstavlja pojava Ivane Brlić-Mažuranić, koja je prva donijela priznanje knjizi za djecu i afirmirala je. Prva njezina knjiga takve vrste je "Škola i praznici", male pripovijesti i pjesme iz dječjeg života. U "Pričama iz davnine" se više udaljava od realnosti, ne bi li u postupku koji je zasnovan na legendi, mitu i bajci mogla dati zbiljske istine života.

Govoreći o žanrovima dječje književnosti navedimo da je bajka poetska priča, uglavnom kraća, u kojoj se radnja zbiva među čudesnim bićima kao što su vile, vještice, divovi, patuljci i drugi, a prisutna su i čarobna vrela i stabla, ukleti dvorci te niz ostalih elemenata takve vrste. Za razvoj umjetničke priče vrlo je važna uloga bajke (Max Lüthi, J. K. Obenauer, Andre Jolles, Vladimir Propp). Sama riječ "bajka" dolazi od arhaičnog glagola bajati, što znači vračati, čarati, ali i pripovijedati.

Lewis Carroll stvarao je fantastične priče, a taj je žanr phantasy (ili fantasy) u biti pomak u irealno. Mogućnosti bajke su ustvari ograničene i podložne shemama, a fantastične priče imaju vrlo širok tematski spektar. Po efektu, namjeni i podtekstu fantastična priča može biti simbolička, filozofska, šaljiva, humoristična, poučna te priča kao igra. Po odnosu prema tradiciji može biti klasična, starinska ili pak moderna, a po elementu igre i kumulativna.

Govoreći o raznim vrstama umjetničkog izražavanja treba napomenuti da postoji uska poveznica između stripa i crtanog filma.

Popaj je najprije bio uspješan junak stripa, a tek kasnije crtanog filma, dok je kod Pinka Panthera situacija bila obrnuta.

Brojni autori u Istri stvaraju za djecu: Daniel Načinović, Mirella Malusa', Tomislav Milohanić, Janko Crljenica, Dinko Š. Kalac, Mariakristina Mirković Rubbi, Slavica Lončarić, Snježana Akrap Sušac, Drago Orlić, Ivona Orlić, Tatjana Pokrajac Papucci, Josipa Milevoj, Bogdana Trivak, Maja Čerljenko, Ankica Cvek te brojni drugi…

Mnoge od njih predstavili smo kroz njihov rad tijekom godina upravo kada smo pisali o dječjoj književnosti u Istri u povodu Međunarodnog dana dječje knjige.

Ovoga ćemo puta spomenuti vodnjansku novinarku i spisateljicu Carlu Rotta, zaposlenu u pulskoj redakciji dnevnika na talijanskom jeziku La Voce del Popolo, koja piše pripovijetke, priče za djecu i kazališna djela. Objavljuje u brojnim časopisima, a njena su djela zastupljena i u nekoliko antologija.

Svakako, zanimljive su i njezine duže pripovijetke za djecu, koje prije nego što su ukoričene kao posebno izdanje su izlazile na stranicama mjesečnika za djecu u izdanju Edita "Arcobaleno" (Brutus, pensiero di un cane, Ufficio brevetti i Baffolesto e Codacorta).

Među svim tim pričama, posebna je "Brutus, pensiero di un cane" (Brutus, misli jednoga psa), koja navodi na razmišljanje ne samo najmlađe, nego i one nešto starije. Od monologa naslovnog junaka, psa, koji nije zadovoljan imenom koje su mu dale male gospodarice, a koje nisu poznavale povijest Rima pa slijedom toga i nisu bile svjesne njegove težine, tu se kreiraju zanimljivi svjetovi za promišljanje o raznim tematskim i interesnim sferama, dobroti, otuđenosti, međuljudskim odnosima što je dan-danas, u doba pandemije i izolacije itekako aktualno, korisno, ali i zabavno. Didaktička je poruka cijelo vrijeme prisutna, ali nije nametnuta, već je prisutna kroz cijeli tijek radnje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater