NAJNOVIJE



GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA

RJEČNIK PREMANTURSKOG GOVORA: Ratko Crnobori "rekonstruirao" jedan govor

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Ratko Crnobori i Lina Pliško

Ratko Crnobori se kao osoba bez stručnog leksikografskog obrazovanja prihvatio teškog zadatka pisanja rječnika svog materinskog idioma, no svojim je trudom i upornošću uspio zapisati i oteti zaboravu oko 7.000 riječi iz različitih životnih područja. Posebna su poglavlja posvećena imenima, prezimenima i nadimcima te toponimima, kazala je prof. dr. Lina Pliško

"Rječnik premanturskog govora" autora Ratka Crnoborija predstavljen je u utorak navečer u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici, a u povodu Mjeseca hrvatske knjige.

Prof. dr. Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta istaknula je da je riječ o vrlo vrijednom djelu, jer rječnici nastaju godinama, i napisati rječnik ne sastoji se samo u činjenici donošenja riječi, već treba to objasniti i to je posao bez kraja, koji nikada nije dovršen.

Posao nije gotov

- Bit će tu još puno posla, sigurno će Crnoboriju po Premanturi netko reći zašto nema ove ili one riječi, i sigurno se očekuje nastavak toga projekta. Ja zapisujem riječi koje nedostaju, zapisane riječi ostaju i traju zauvijek, on je tu napravio jako veliki posao, rekonstruirao je jedan jezik i govor. Jezik je živ organizam i treba zabilježiti sve te promjene. Općina Medulin je sretna što ima autore koji se toliko trude očuvati baštinu, ima ukupno tri rječnika, uz dva medulinskog govora Marije Peruško. Premantura je relativno izolirana sredina i stoga je iznimno važno što je Crnobori napravio i zabilježio. Ratko Crnobori se kao osoba bez stručnog leksikografskog obrazovanja prihvatio teškog zadatka pisanja rječnika svog materinskog idioma, no svojim je trudom i upornošću uspio zapisati i oteti zaboravu oko 7.000 riječi iz različitih životnih područja. Posebna su poglavlja posvećena imenima, prezimenima i nadimcima te toponimima, kazala je Pliško ističući da se premanturski govor upotrebljava u Premanturi, Banjolama, Vinkuranu, Vintijanu i Valdebeku, odnosno mjestima koja su činila premantursku župu.

Sam Crnobori rekao je da taj govor spada u štokavsko-čakavsko narječje koje se govori u južnoj Istri, pri čemu se za premanturski tvrdi da je najštokavskiji govor među svim štokavsko-čakavskim govorima. Specifičnost premanturskog govora proizlazi iz relativne izoliranosti Premanture i slabog komuniciranja s ostalim istarskim selima, a najviše se mijenjao i razvijao do Prvog. svjetskog rata. Između dva svjetska rata bio je podložan talijanskom jeziku, tako da sadrži mnogo talijanizama. Crnobori je rekao da je premantursko vlasništvo bio i otok Uljanik. On se osvrnuo i na činjenicu kako su se mijenjali naglasci i riječi, te govorio o toponimima i njihovoj važnosti.

- Premantursko se ć izgovara vrlo meko, tomu glasu odgovara zvučno đ, dok glasa dž nema, a u premanturskom govoru nema glasa h, što je neobično za istarske prilike, kazao je Crnobori.

Veliku pomoć u realizaciji rječnika pružili su mu biskup, pokojni mons. Anton Bogetić, zatim Delio Bogetić, Lidija Rakić, Gracijela Adeksija Zahtila, Albino Crnobori, Ivan Rakić i drugi.

Pomoć drugih rječnika

Naglasio je da mu je pomoć bio "Prilog za leksik premanturskog govora" kojeg je uredio Miroslav Mišković, a objavljen je u ediciji Premantura 2007., a najviše su mu pomogli rječnici medulinskog govora i medulinskih frazema Marije Peruško, što mu je poslužio kao predložak. Bez tog medulinskog rječnika ne bi bilo ni premanturskog, ističe Crnobori.

Urednica "Rječnika premanturskog govora" je Sonja-Barbara Bader, lektor dr. Vanessa Vitković Marčeta, fotografije potpisuju Andrej Bader, Elda Skoko, Goran Šafarek, Marija Družeta i Giorgina Aničić, a ilustracije František Čermak i Branko Skoko, dok je za grafičko oblikovanje zaslužan Mario Rosanda.

Ratko Crnobori rođen je u Premanturi 1934. godine. Osnovnu školu do male mature pohađao je u Puli, Premanturi, Medulinu i Rovinju. Gimnaziju je pohađao u Puli, gdje je maturirao 1954. godine. Iste godine upisuje Prirodoslovno-matematički fakultet u Beogradu, smjer fizikalna kemija. Nakon diplome zaposlio se u Uljaniku. Od 1992. je u mirovini, a 1999. vraća se u Premanturu, gdje i danas živi.

Nazočne na promociju pozdravile su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Nela Načinović, te u ime Općine Medulin Sonja-Barbara Bader i Suzana Racan Štern.

Marija Družeta s djecom

U utorak je u sklopu brojnih programa Prosinca u gradu u kojima sudjeluje pulska Gradska knjižnica i čitaonica, pulsko-pomerska pjesnikinja Marija Družeta gostovala u Knjižnici Veruda. Održala je književno jutro s mališanima iz Dječjeg vrtića Mali svijet, Dječji vrtić Izvor - skupina Loptice kojima je čitala svoje priče i pjesme za djecu.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater
Webcams provided by webcams.travel add a webcam