SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
PULA - GRAD INTERVAL III: PREGAOCI Igora Zirojevića, Paole Orlić i Miroslava Bertoše: Pulsko doba stambenih zgrada i prvih turističkih naselja
Aljoša Pužar, Miroslav Brertoša, Igor Zirojević i Paola Orlić (Dejan ŠTIFANIĆ)
Kako je naglasio Aljoša Pužar tijekom predstavljanja, riječ je o završnom poglavlju ove trilogije koju autori zaokružuju vizualnom i literarnom evokacijom nasljeđa socijalizma. Nakon tihih stanara aristokratskih austrougarskih vila preko čuvara čiji se red dešifrirao u izgradnji javnih gradskih ustanova u doba Italije, ovoga puta je riječ o recentnoj povijesti
Vrlo je sadržajno, zanimljivo i nadahnuto bilo predstavljanje monografije u izdanju StudiaLAB "Pula - grad interval III: Pregaoci" fotografa i arhitekta Igora Zirojevića, povjesničara i pisca Miroslava Bertoše te povjesničarke umjetnosti i kustosice Paole Orlić koji su s Pulom povezani kao s urbanim i zavičajnim punktom, sudbinski i stručno.
Prošlost je zabilježena
Kako je naglasio Aljoša Pužar tijekom predstavljanja, riječ je o završnom poglavlju ove trilogije koju autori zaokružuju vizualnom i literarnom evokacijom nasljeđa socijalizma. Nakon tihih stanara aristokratskih austrougarskih vila preko čuvara čiji se red dešifrirao u izgradnji javnih gradskih ustanova u doba Italije, ovoga puta je riječ o recentnoj povijesti. "Kao da je to bilo prekjučer", kazao je Pužar.
- S obzirom da na ovome svijetu živim već skoro 82 godine, nikada nisam bio u suprotnosti s vremenom, odnosno ono što se dogodilo - dogodilo se, neizbježno je, prošlost je zabilježena i nepromijenjena. Grad i selo su uvijek bili u nekoj 'napetosti', u biti građani su seljaci koji su se doselili u grad. Kada povjesničar govori o gradu teži pronaći varijantu dijaloga. Iako je Pula u puno navrata bila prazan grad, nekada sam šetao satima kroz prazan grad, ali za mene to nikada nije bio grad koji propada. Pulu doživljavam kao neko središte, nešto što nikada ne prestaje, kazao je Miroslav Bertoša.
Paola Orlić rekla je da je neizmjerno sretna što su Pulu predstavili u tri intervala, odnosno tri knjige i tri perioda, a to je i njezin najosobniji dio trilogije, jer je tu utkana i priča o njezinom djedu i životu na Verudi. Uz sjećanje na djeda, borca NOB-a koji sjedi u kultnoj Dobroj kapljici na Verudi s ljudima različitih pogleda i svjetonazora, kazala je da je to i svojevrsni sraz svjetova koji raspravlja o arhitekturi.
Igor Zirojević rekao je da arhitekturu koju je fotografirao nije tretirao kunsthistoričarski samim time što je školovan kao arhitekt, to je njegova intimna priča o gradu i arhitekturi. Iz razdoblja koje tretira grade se stambene zgrade i nešto turističkih naselja.
Tijekom predstavljanja je istaknuto da su se tijekom Italije radile javne zgrade, za vrijeme socijalizma stambene i ponešto prva turistička naselja, kao primjerice kod nas Zlatne stijene, a kapitalizam gradi trgovačke centre.
Bolanča i Ostrogović
Paola Orlić je spomenula kako krajem 1940-ih prva skupina arhitekata dolazi u Pulu - grad duhova, te da su grad ne samo građevine, već ljudi i život u njemu, a trebalo je ponovno sastaviti srce grada. Spomenula je turistički kompleks Zlatne stijene i veliku stambenu zgradu na Rivi, onu najveću koju je sagradio Kazimir Ostrogović pedesetih godina prošloga stoljeća, ili pak zdanja koja je sagradio Hinko Bolanča.
Među djelima Bolanče su stara ambulanta na Verudi, stambeno-poslovne zgrade u Puli u Istarskoj, u Marulićevoj, kao i zgrada na uglu Carrarine i Ulice Castropola.
Hotel Brioni nastao je na temelju projekta Milana Kušana iz 1971. godine, a otvoren je par godina kasnije.
Paola Orlić rekla je pak da je u prvome dijelu Zirojević tiho evocirao stanare, u drugome dijelu "povećao" je te protagoniste, a u trećem dijelu kadar je sve glasniji, i to je najzrelije autorski i najautentičnije ostvarenje u ovoj trilogiji.
Bilo je također govora o tome kako je Pula imala tri eksodusa, na kraju Austrougarske monarhije, nakon Drugog svjetskog rata i nakon propasti Jugoslavije, kada su brojne obitelji vojnih lica napuštale grad.
Na Pužarovo pitanje o inspiraciji, Zirojević je naglasio da je već kao klinac volio lunjati gradom te da ga je to na neki način inspiriralo za daljnji rad i istraživanje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
