Iako se o Cresu i Lošinju po raznim časopisima mogu pronaći mnogobrojni detalji o francuskoj vlasti nad njima, ovom se knjigom sada sve nalazi na jednome mjestu, a cilj studije je i dati poticaj za nova istraživanja

U Svečanoj dvorani Tone Peruška na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavljena je knjiga magistrice povijesti i talijanistike Giovanne Jerolimić "Otoci Cres i Lošinju u doba francuske vlasti" (Mali Lošinj, 2019.).

U uvodnoj se riječi nazočnima, ponajviše mnogobrojnim studentima, najprije obradila dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. Lina Pliško koja je istaknula da se radi o nekadašnjoj studentici navedene ustanove te da knjiga zapravo predstavlja njezin diplomski rad koji je u rujnu 2017. obranila pod mentorskim vodstvom prof. dr. Slavena Bertoše, na čiji je poticaj knjiga i nastala.

Zavičajna povijest

Riječ je potom preuzeo moderator doc. dr. Mihovil Dabo s Odsjeka za povijest, uz predstavljače, prof. dr. Slavena Bertošu i dr. Marka Jelenića, a kasnije pročitao recenzentsku riječ znanstvenog suradnika dr. Josipa Celića iz Zadra koji nije mogao prisustvovati promociji.

Slaven Bertoša izrazio je zadovoljstvo da nakon predstavljanja knjige u Malom Lošinju, Cresu i Rijeci može sudjelovati i na ovom predstavljanju. Rekao je da mu je jako drago vidjeti uspjehe svojih nekadašnjih studenata, posebice kada se bave temama zavičajne povijesti, čiju važnost uvijek ističe na svojim predavanjima. Govoreći o knjizi, naveo je da je napisana jasnim i preglednim stilom te stoga nije namijenjena samo znanstvenicima nego i svima onima koje zanimaju ovakve teme.

Iako se o Cresu i Lošinju po raznim časopisima mogu pronaći mnogobrojni detalji o francuskoj vlasti nad njima, ovom se knjigom sada sve nalazi na jednome mjestu, a cilj studije je i dati poticaj za nova istraživanja. Knjiga predstavlja vrlo kvalitetno djelo jer ju je napisala žiteljka obaju otoka, koja ih stoga i izvrsno poznaje, a u svojem je radu koristila i arhivsku građu koju je znalački uklopila u povijesni kontekst te se pokazala i kao vješta interpretatorica pronađenih podataka.

Marko Jelenić rekao je da se radi o turbulentnom razdoblju svekolikih društvenih i političkih promjena. Jerolimić kroz primjere tematizira promjene i reforme koje su se dogodile promjenom vlasti i ulaskom otoka u sastav Kraljevine Italije. Promijenila se uprava, administracija, zakoni, staleži bivaju ukinuti, ukinute su bratovštine, crkva također proživljava reformu, dok se porez trebao plaćati u novcu, a ne više u naturi. Nedvojbeni napredak doživljen je u kopnenom prometu preko gradnje cesta, ali je to i vrijeme nesigurnosti zbog blokade Jadrana, što je dovelo do stanovitih ekonomskih poteškoća diljem njegove istočne obale. Kako se stanovništvo Cresa i Lošinja snalazilo u tim novim vremenima i kakav je bio suodnos između nametnutih normi i stvarnog stanja na terenu, vidljivo je iz minuciozne analize koja prožima svako poglavlje ove knjige.

Arhivska građa

Josip Celić u svojoj je recenziji naveo da je autorica ovom iscrpnom poslu pristupila vrlo marljivo i znanstveno primjereno: koristila je dostupnu relevantnu arhivsku građu (u Arhivu Župe Veli Lošinj te u Državnom arhivu u Rijeci), potom je obradila 13 pisama iz tog razdoblja, ručno pisanu kronologiju te dva izvora obiteljskog posjeda iz arhiva obitelji Giovannini, kao i raznovrsnu stručnu literaturu koja je do sada tiskana.

U knjizi je kroz tri poglavlja pregledno i povijesno točno donijela kraći historijat za otoke Cres i Lošinj; od legendi, rimske vladavine, kraćeg razdoblja nazočnosti Ostrogota i Bizanta na tom području, dolaska Slavena, a potom dugogodišnje uprave Mletačke Republike do njezine propasti, nadalje kratkotrajne Prve austrijske uprave i, naposljetku, dolaska nove francuske Napoleonove vlasti (1806.-1813.).

Posebice je interesantan dio teksta koji se odnosi na creski mentalitet, gdje je autorica uspješno zakoračila na interdisciplinarno područje etnopsihologije i antropologije. Na kraju se nazočnima obratila autorica. Svojem je mentoru zahvalila što ju je uvijek poticao na proučavanje zavičajne povijesti te joj davao mnogobrojne savjete kako diplomski rad nadopuniti i oblikovati u knjigu. Izraze zahvale uputila je i ostalim recenzentima, odnosno predstavljačima te Filozofskom fakultetu kao organizatoru manifestacije.

Knjigu je u 200 primjeraka, kao 16. svezak Otočkog ljetopisa, tiskala Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj, a glavni je urednik dr. Julijano Sokolić, donedavni dugogodišnji predsjednik Katedre i jedan od najboljih poznavatelja prošlosti navedenih otoka te autor niza multidisciplinarnih monografija o njima. Tehničko oblikovanje, grafičku pripremu i tisak odradila je Grafika Helvetica iz Rijeke.

Povezane vijesti

• Centar za arheološka istraživanja krajolika
• Predstavljena knjiga "Novi testament" tiskana u Urachu 1562. i 1563.
• Predstavljanje knjige "Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti"