S Nadiom Bužleta, novoizabranom ravnateljicom Gradske knjižnice i čitaonice Pula razgovarali smo o njezinim planovima i programima za rad i razvoj ove ustanove.

- Koji su Vam prioriteti u trenutku preuzimanja ravnateljske funkcije?

- Zasigurno je prvi prioritet odrediti smjer razvoja ustanove kroz donošenje dokumenta strategije razvoja za petogodišnje razdoblje, koji će biti polazišna osnova za svako planiranje i fokusiranje na postizanje zacrtanih strateških ciljeva. Usporedo s radom na strategiji od jednake je važnosti čuti glas naših građana odnosno dobiti povratnu informaciju o tome što oni očekuju od knjižnice i koliko su zadovoljni knjižničnim uslugama.

Nove usluge

U tu svrhu provest će se cjelovito istraživanje članova knjižnice, ali i naših sugrađana koji ne dolaze u knjižnicu, kako bismo dobili dragocjene informacije u kojem smjeru razvijati prostor, knjižnične usluge i aktivnosti. Jedan od prioriteta je i što prije redefinirati usluge koje pružamo i uvesti nove, posebice one koje se temelje na digitalnoj tehnologiji i tehnološkim inovacijama, od uvođenja mobilne aplikacije koja će sadržavati digitalnu člansku iskaznicu i omogućiti korisnicima komunikaciju s knjižničarima za rezervaciju građe, produženje roka posudbe i sl., do razvoja digitalnih zbirki građe i informacija. Nadalje, kao i svaka knjižnica imamo poteškoća sa smještajem građe i u tom smislu predstoji nam reorganizacija knjižničnih zbirki kako bismo rasteretili police u slobodnom pristupu čime se korisnicima olakšava pristup i pronalazak traženih naslova i knjiga.

- U tijeku su radovi uređenja Odjela za djecu i mlade u Gradskoj knjižnici i čitaonici.

- Očekujemo dva zasebna funkcionalna odjela koji će osim ugodnog, vizualno privlačnog i tehnološki opremljenog prostora, okupiti i svu knjižničnu građu za mlade koja se trenutno nalazi na više različitih odjela (romani popularnih žanrova, publicistika, stripovi, neknjižna građa…). Idućih mjeseci predstoji nam formiranje zbirke za mlade i resigniranje slikovnica za djecu što će olakšati njihovo tematsko okupljanje i pronalaženje, plus završetak cjelokupnog uređenja prostora.    

- Kakvi će se sadržaji odvijati u prostoru posvećenom mladima, što je novost u knjižnici?

- I najbolje opremljen knjižnični prostor ništa ne znači ako nema korisnika, stoga nam predstoji najteži dio posla, a to je vratiti mlade u knjižnicu što je poseban izazov iz više razloga. Prvi je trenutna zdravstvena kriza zbog koje im je otežan pristup knjižnici, a s ostalim razlozima smo suočeni već duže vrijeme, od stagniranja učestalosti čitanja kod mladih do sveprisutnosti digitalnih medija koji utječu na navike čitanja i modificiraju pristup izvorima informacija. U planu je pokrenuti programe koji će biti usmjereni na interese mladih, istovremeno spajajući klasičnu kulturu čitanja s novim medijima. Osim programa za poticanje čitanja, usmjerit ćemo se i na programe koji podupiru istraživanje, učenje, jačanje STEM kompetencija, kao i stvaranje baza referentnih informacija koje mladima pomažu u učenju i osobnom razvoju.

- Što se planira s Čitaonicom kluba umirovljenika, koja je nažalost, dvije godine zatvorena zbog epidemioloških mjera, budući da su njezini korisnici zdravstveno osjetljiva populacija?

- Svakako će se ponovno razmotriti mogućnost otvaranja Čitaonice sukladno preporuci nadležnog Stožera civilne zaštite. Dvije godine su zaista predug vremenski interval u kojemu je građanima uskraćena usluga pristupa dnevnim novinama, tjednicima, mogućnost međusobnog druženja, no ipak, zdravlje je na prvom mjestu, a priroda usluge je takva da zahtijeva duže zadržavanje u prostoru i međusobno dijeljenje papirnih novina koje je gotovo nemoguće dezinficirati metodama koje su nama dostupne. S druge strane, upravo je ova pauza optimalno vrijeme da se razmotri sam koncept knjižničnih usluga u ovom izdvojenom odjelu jer se radi o odličnoj, frekventnoj lokaciji i velikom prostoru. Smatram da je potrebno razmisliti o novim uslugama u Čitaonici kao što je npr. objedinjavanje periodičke građe i osiguravanje čitaoničkog prostora za sve odrasle građane neovisno o dobi, ali o tome želim ponajprije čuti mišljenje svojih kolega.

Organizacija aktivnosti

- Planovi za književne programe u knjižnici u ovoj godini?

- Zasad smo još uvijek u pandemiji i održavanje programa u knjižnici ovisi o važećim epidemiološkim mjerama koje nažalost, ograničavaju dolaske u knjižnicu i veća okupljanja ljudi, stoga bih u ovom trenutku izostavila najavu konkretnih programa. U svakom slučaju, kada su u pitanju programi za korisnike, mogu naglasiti da će se donijeti smjernice za programsku djelatnost koje će olakšati definiranje prioriteta i samu organizaciju aktivnosti. Kad su u pitanju književni programi, u planu je pokrenuti mjesečnu književnu tribinu s ciljem podupiranja razvoja pulske književne scene te utemeljiti književnu nagradu radi poticanja i afirmacije mladih književnika. Pokretanje gradske manifestacije na godišnjoj razini koja bi bila posvećena popularizaciji čitanja kroz suradnju knjižnice s drugim pulskim knjižnicama, ustanovama, institucijama i udrugama, isto je jedan od programa kojima želimo pridonijeti razvoju svijesti o vrijednosti čitanja i jačanju čitateljskih navika. Također, u planu je ojačati ona područja koja nisu dosad bila dovoljno pokrivena aktivnostima, to su u prvom redu programi informacijske, medijske i digitalne pismenosti za sve dobne skupine građana, zatim programi kojima se jača civilno društvo i stvara aktivno građanstvo, od programa zelene pismenosti do predavanja koja razmatraju aktualna pitanja u društvu.

- Kako pojačati, učiniti vidljivijim prisustvo knjižnice u kulturnom životu grada?

- S jedne strane umrežavanjem i povezivanjem, širenjem suradnje sa srodnim ustanovama i ostalim institucijama, društvima i pojedincima kojima je zajedničko stvaranje sadržaja u kulturi, čuvanje baštine, podupiranje formalnog i cjeloživotnog učenja, većoj participaciji u gradskim manifestacijama u kulturi, ali i pokretanjem novih programa kojima ćemo okupljati veći broj suradnika i sudionika. S druge strane važno je stvarati kvalitetne i prepoznatljive programe koji su u funkciji obrazovanja i razvoja kreativnosti u najširem smislu, ojačati marketinšku politiku i komunikaciju s građanima i medijima, osigurati visokokvalitetne knjižnične usluge usmjerene na potrebe građana jer kolektivno iskustvo korisnika kreira i ugled knjižnice, a zadovoljni korisnici su najbolji zagovaratelji koji pridonose vidljivosti knjižnice u zajednici.

- Jesu li u Vašim planovima i preinake vezane uz prostore ogranaka Gradske knjižnice i čitaonice?

- Naša knjižnica ima status županijske matične knjižnice i samim time dužna je brinuti o razvoju knjižnične djelatnosti i širenju mreže knjižnica na području županije i osobito na području našega grada. Uvjeti za otvaranje knjižničnih ogranaka definirani su podzakonskim aktom Standardom za narodne knjižnice koji ukazuje da Puli zasigurno trebaju novi ogranci u nekim gradskim kvartovima i prigradskim naseljima. No, to nije jednostavan poduhvat i za takvo što potrebno je istražiti potrebe stanovnika na terenu, odrediti prioritete, razmotriti mogućnosti, ekonomičnost i održivost. U tu svrhu planiramo izradu dugoročnog plana "Moja kvartovska knjižnica" koji će obuhvatiti razvoj mreže knjižnica i drugih organizacijskih oblika pružanja knjižničnih usluga na području Pule i šire okolice (urbano područje Pule). Ako bi se u sljedeće četiri godine stvorili uvjeti za postavljanje temelja otvaranju jednoga knjižničnog ogranka u Puli, to bi zaista bio veliki korak koji bi pridonio dobrobiti naših sugrađana i zajednice.

- Namjeravate li osnažiti i izdavačku djelatnost knjižnice?

- Knjižnica je i do sada povremeno bila sunakladnikom zavičajnim izdanjima, ali da, smatram da je potrebno osnažiti izdavačku djelatnost kroz promišljene nakladničke projekte koji bi bili usmjereni na prezentaciju vrijedne knjižnične građe (pretisci, katalozi i sl.), podupiranje književnog stvaralaštva mladih i na izdanja koja su vezana uz rad knjižnice (zbornici sa stručnih skupova, godišnja izvješća o radu i sl.). Ipak, kako izdavačka djelatnost nije naša primarna djelatnost, ulaganje u knjižnu produkciju bilo bi skromnijeg opsega i u skladu s financijskim mogućnostima ustanove.

O ravnateljici

Nadia Bužleta diplomirala je bibliotekarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zaposlena u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula od 1993. Tijekom dugogodišnjeg rada obavljala sve stručne poslove u knjižnici. Od 2009. godine voditeljica županijske matične službe za narodne knjižnice. Godine 2020. stekla više stručno zvanje, viši knjižničar, kojeg dodjeljuje Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Aktivna u radu strukovne knjižničarske udruge, Društvu bibliotekara Istre, a trenutno je i predsjednica Društva. Prije tri godine pokrenula je manifestaciju Tjedan istarskih knjižnica za povezivanje svih vrsta knjižnica kroz zagovaranje i afirmaciju knjižnica i knjižnične djelatnosti.

Povezane vijesti

• Pobjednici Relja, Iva, Mia i Monika
• Kukić: Fašizam nije samo BiH specijalitet
• Radionice za djecu, učenje jezika i izložbe