PREDSTAVLJEN ISTARSKI KALENDAR ZA 2022. GODINU

JURINA I FRANINA: Duh Drage Orlića stalno je prisutan u ovome stogodišnjaku

Kroz godine ovaj je stogodišnjak, iduće godine bit će njegov stoti rođendan, imao sve samo ne lagani put, više je godina bio na ledu, bilo je tu prekida, onda nije bilo interesa za njegovo objavljivanje, zato mi je posebno drago da smo priveli kraju ovaj broj. Imamo novog izdavača, a od idućeg broja imat ćemo i lektora. Mnoštvo je tu zanimljivih priloga, od teksta Antona Percana o skulpturama na Vangi, o čemu se zna jako malo, iznimno interesantna tema, do prekrasnog hommagea Orliću iz pera Gorana Prodana, a tu je i tema o tramvaju Jasenka Zekića, kazao je novi urednik izdanja Vlado Mandić

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Vladimir Bugarin, Ivona Orlić i Vlado Mandić (Snimio Duško Marušić Čiči)

Vladimir Bugarin, Ivona Orlić i Vlado Mandić (Snimio Duško Marušić Čiči)


Vrlo je emotivno bilo u četvrtak navečer na predstavljanju istarskog kalendara "Jurina i Franina" za 2022. godinu. Ovaj stoti svezak popularnog istarskog kalendara, popularnog štiva, ima novoga urednika, Vladu Mandića, i novog nakladnika, porečku tvrtku 5 do12 Vladimira Bugarina.

Predstavljanje je održano u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici, a o ovogodišnjem su broju govorili novi urednik Vlado Mandić, izdavač Vladimir Bugarin i Ivona Orlić, kćerka Drage Orlića.

Ponos i bogatstvo

- Jako mi je drago da je Vladimir Bugarin preuzeo nakladništvo nakon što nas je napustio Drago Orlić, koji je putem svoje tvrtke Errata corrige izdavao ovaj godišnjak zadnje tri godine. Iako je Drago već bio teško bolestan, rad na ovome kalendaru ga je silno okupirao, veselio, jer kada Miroslav Sinčić, koji je sa svojom buzetskom tvrtkom Reprezent uredio godišta od 2001. do 2018. godine ugasio tvrtku, ovaj je godišnjak ostao bez izdavača i Drago nije htio da se ugasi. "Ne moremo puštiti da se 'Jurina i Franina' zatare. To je naš ponos, naše bogatstvo", rekao je tada i krenuo sakupljati tim suradnika. I vrlo je brzo napravio broj za 2019. godinu. Krenuo je raditi i broj za ovu godinu, tražio je suradnike, priloge, već je počeo dobivati priloge i slagati u glavi broj, no zauvijek nas je napustio početkom svibnja. Kroz godine, ovaj stogodišnjak, ovaj kalendar gasio se i nestajao te ponovno aktivirao, a različiti su bili razlozi za to, od onih ratnih pa do nezainteresiranosti, no ipak je opstao, ne uvijek bez problema i poteškoća, u vremenu. U ovome broju imamo 67 priloga koje potpisuju razni suradnici, novinari, književnici, eksperti iz raznih struka, a posebnu zahvalu dugujemo pročelniku Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimiru Torbici, kazala je Ivona Orlić ističući veliku ulogu Vlade Mandića u nastanku ovoga broja.

Foto

Mandić je, kazala je, "odmah krenuo zvati suradnike, koordinirati, čitati, raditi, stvarno mu velika hvala na svemu".

Vlado Mandić govorio je o važnosti ovog istarskog zavičajnog kalendara, koji je ove godine izašao na 224 stranice inače izlazi na 208, a zahvaljujući inicijativi i angažmanu nezaboravnog Drage, imali su inflaciju priloga, tako da ih je ostalo i za 2023. godinu.

Raznolike teme

- Kroz godine ovaj je stogodišnjak, iduće godine bit će njegov stoti rođendan, imao sve samo ne lagani put, više je godina bio na ledu, bilo je tu prekida, onda nije bilo interesa za njegovo objavljivanje, zato mi je posebno drago da smo priveli kraju ovaj broj. Imamo novog izdavača, a od idućeg broja imat ćemo i lektora. Mnoštvo je tu zanimljivih priloga, od teksta Antona Percana o skulpturama na Vangi, o čemu se zna jako malo, što je iznimno interesantna tema, do prekrasnog hommagea Orliću iz pera Gorana Prodana, tema o tramvaju Jasenka Zekića, Sjećanje na Ponte Rosso o čemu piše Ivan Molek, do poezije Borisa Domagoja Biletića, teme o Istranima na Golom otoku Davora Mandića, fotografija Duška Marušića Čičija, priloga Daniela Načinovića, Davora Šišovića, Mirjana Rimanića te čitavog niza suradnika, a posebno me veseli da tu ima i mladih autora, kazao je Vlado Mandić.

Vladimir Bugarin istaknuo je da je njegova tvrtka 5 do12 registrirana za izdavaštvo, te da su krenuli u ovaj pothvat, svi autori rade bez honorara, a autor horoskopa je Goran Prodan.

Potom je dodijeljena i Nagrada Jurina i Franina, koju je utemeljio Orlić za očuvanje i promicanje dijalekta i dijalektalnog stvaralaštva, koja je ove godine išla Ediju Maružinu, a od ove godine nosi ime Drage Orlića. Nagradu čini plaketa, rad Milana Legovića s likovima Jurine i Franine, a žiri koji je odlučio o nagradi djelovao je u sastavu Nada Galant, Marijan Milevoj, Noel Šuran i Zdenka Višković Vukić.

Maružin je istaknuo posebno zadovoljstvo što je dobio tu nagradu, a potom su o Orliću, i o ovome broju godišnjaka govorili Goran Prodan, koji je istaknuo koliko je njegov profesionalni put bio vezan uz Orlića, Robert Matijašić i Mirjan Rimanić, koji su napomenuli da Orlićev duh i dalje živi među nama i da mu je rad na ovome godišnjaku produžio život, a pročelnik Torbica, kome je u više navrata upućena zahvalnost za pomoć pri izlaženju godišnjaka, rekao je "da nisam bio ja, netko drugi bi dao sredstva, no ključno je tko je pitao novac za godišnjak, a novac je pitao Orlić", uz veliki aplauz publike.

Istarski kalendar Jurina i Franina s prekidima izlazi od 1922. godine. Prvo razdoblje zaključeno je sedmim sveskom za 1929., kada su talijanske vlasti zabranile hrvatski tisak i izdavačku djelatnost. Obnovljen je tek 1952. godine. Drugo razdoblje zaključeno je 1991., prestaje izlaziti kao godišnjak te postaje časopis za istarsko domaćinstvo. Ostalo je recentna povijest.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater