130. GODIŠNJICA

HRVATSKA ČITAONICA U MEDULINU OSNOVANA JE 11. SIJEČNJA 1891. GODINE: Veselje se čitalo na licu svakog poštenog Medulinca

U Našoj slogi 8. siječnja 1891. dopisnik javlja da je 4. siječnja u Medulinu ustanovljena "Hrvatska čitaonica". No, pravi datum osnivanja medulinske čitaonice je 11. siječnja, kada je održana osnivačka skupština društva. Te nedjelje popodne "vijale su se zastave, trobojnice i državne crno- žute na Kirčevih prozorih", a pred zgradom čitaonice na medulinskom trgu, osim Medulinaca i brojnih Puljana, odazvalo se mnoštvo ljudi iz Premanture i Ližnjana

| Autor: Zoran ANGELESKI


Prva hrvatska čitaonica ustanovljena u južnoj Istri, nakon pulske (1869.), bila je Hrvatska čitaonica u Medulinu, a osnivačka skupština održana je na jučerašnji dan prije 130 godina, 11. siječnja 1891. godine.

Kako u knjizi "Hrvatska čitaonička društva u Istri" piše dr. Bruno Dobrić, osnivanje medulinske čitaonice uslijedilo je nakon što su u studenom 1890. godine na izborima za upravni odbor 'podopćine' Medulin prvi put pobijedili kandidati hrvatske stranke. U Našoj slogi su 6. studenog 1890. ovim riječima pozivani birači na glasanje: "Medulinci, birajte muževe koji se ne srame svoga roda i jezika! To će vam biti na čast i veselim licem moći ćete stati u kolu s drugom istrijanskom braćom koja se diče hrvatskim imenom".

U Našoj slogi 8. siječnja 1891. dopisnik javlja da je 4. siječnja u Medulinu ustanovljena "Hrvatska čitaonica", napisavši i ovo: Hrvatska čitaonica" neka probudi one koji su još zaspali, neka učvrsti i prosvietli u narodnom duhu probuđene, pak svi zajedno neka posvete svoje sile svojemu mjestu na korist, a Hrvatom Istre na čast i spas.

No, pravi je datum osnivanja medulinske čitaonice 11. siječnja, kada je održana osnivačka skupština društva. Te nedjelje popodne "vijale su se zastave, trobojnice i državne crno- žute na Kirčevih prozorih", a pred zgradom čitaonice na medulinskom trgu, osim Medulinaca i brojnih Puljana, odazvalo se mnoštvo ljudi iz Premanture i Ližnjana.

- Veselje se čitalo na licu svakog poštenog Medulinca, u očekivanju otvorenja te naše miljenice, tog ognjišta, iz kojega će vrcati iskre hrvatskog rodoljublja na sve krajeve široke Puljšćine, pisala je Naša sloga.

Naredba talijanskog admirala iz 1918. o zatvaranju hrvatskih čitaonica u južnoj Istri, pa tako i medulinske

Već u ožujku iste godine Književno društvo sv. Jerolima u Zagrebu darovalo je medulinskoj čitaonici 38 knjiga, a u njenim prostorijama mogla se čitati Naša sloga, susački Novi list i hrvatske novine iz Zagreba.

U studenom 1891. je na glavnoj skupštini izabran novi odbor društva na čelu s imućnim posjednikom i trgovcem Jakovom Kircem te tajnikom, medulinskim učiteljem Josipom Svjetličićem, vjerojatno najzaslužnijim osnivačima društva.

Godinu kasnije, 1892. čitaonica je preseljena iz "Jukopilove kuće" u "Kirac-Mihacovu kuću", a među donatorima za izgradnju (nikad sagrađenog) Narodnog doma bili su i istarski narodnjaci Vjekoslav Spinčić, Matko Mandić, Luka Kirac, izvjesna gospođa Lang iz Češke, koja je tada poručila da bi s Narodnim domom "braća Hrvati imali na jugu istarskog poluotoka čim jaču tvrđavu za obranu narodnih prava".

Sva hrvatska kulturno-prosvjetna društva u Istri imala su brojne protivnike, pa tako Branimir Crljenko piše da je u siječnju 1891. prilikom otvaranja Hrvatske čitaonice u Medulinu puljsko kotarsko poglavarstvo dalo sa zidova u Puli potrgati pozive na otvaranje društva, a predstavnicima "Slavjanske čitaonice" u Puli zabranilo pribivati otvaranju medulinske čitaonice.

Unatoč tome, gosti iz Pule došli su u Medulin na svečanost otvaranja, bili su tu brojni članovi pulske "Slavjanske čitaonice", njezin pjevački zbor i gotovo čitav odbor na čelu s predsjednikom Vilimom Grumom. Zbor je izveo svoj program pjesama, a Grum održao pozdravni govor.

Dr. Bruno Dobrić: Medulinska čitaonica osnovana je nakon što su na izborima za upravni odbor 'podopćine' Medulin u studenom 1890. prvi put pobijedili kandidati hrvatske stranke (Snimio Eduard Strenja / Arhiva)

Čitaonice toga vremena su, kako piše Crljenko, rasadnici prosvjete, kulture i gospodarskog napretka; institucije važne za širenje pismenosti, ali i stjecišta ljudi i ideja, sastajališta istomišljenika, mjesta za dogovor o političkoj akciji.

Razvijajući se u razdoblju podjele građanstva na nacionalnoj osnovi i razvoja nacionalnog pokreta, istarske su čitaonice najčešće bile u službi tih pokreta, većinom u obrani nacionalno-političkog i kulturnog identiteta određene nacionalne skupine, no ujedno su bile i izraz modernizacije građanskog društva, odnosno stvaranja moderne nacionalne građanske kulture.

Nakon talijanskog vojnog zauzeća Istre, odlukom načelnika talijanske mornaričke uprave u Puli admirala U. Cagnija (13. prosinca 1918.) zatvoreno je osam hrvatskih čitaonica u okolici Pule, među kojima i medulinska.

Fašisti su 1920. spalili Narodni dom u Puli, u kojemu su bile Čitaonica i knjižnica, a na isti je način 1921. uništena čitaonica u Buzetu. Do 1928. fašističke su vlasti ukinule djelovanje svih hrvatskih i slovenskih čitaonica i drugih društava.

Zbog nasilnog ukidanja djelovanja medulinske čitaonice i uništavanja ili pljenidbe njene imovine, do danas nisu ostali sačuvani nikakvi arhivski dokumenti, knjige ili novine iz čitaonice.

U Istri će za fašističke vlasti do 1928. godine biti ukinuta sva hrvatska i slovenska kulturna i prosvjetna društva i ustanove. To je, kako ističe Dobrić, potvrda odsutne važnosti kulturne samobitnosti za očuvanje slobode pojedinca i naroda te potvrda povijesnog značaja kulturnih i povijesnih društva kakvo je bila i "Hrvatska čitaonica " u Medulinu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater