SVESTRAN I AKTIVAN

Autor projekta Vrajže Istrijanke Daniel Mohorović: JA SAM KRONIČNI LABINJON

| Autor: Branko BIOČIĆ
Daniel Mohorović (Branko BIOČIĆ)

Napisao sam priču o sedam svojih odabranih Istrijanki. To su Giuseppina Martinuzzi, Antica Kranjac (Tonina Banica), Kata Pucić, Pijerina Juričić, Marija Crnobori, Tatjana Arambašin Slišković i Daša Drndić. Zajedničko im je da su bile nekako svoje, posebne, nemirne, nestašne i vragolanke u pozitivnom smislu. Vrajže!

Daniel Mohorović rođen 23. studenog 1978. na Vinežu, nije samo profesor ekonomskih predmeta u labinskoj Srednjoj školi Mate Blažine. On je puno više od toga. Osim pedagoškim bavi se i političkim radom, a aktivan je i na području kulture. Gradski je vijećnik SDP-a te član Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, predsjednik Odbora za kulturu Gradskog vijeća Labina, autor triju knjiga i autor projekta Vrajže Istrijanke. Prošle je godine za Dan žena održao predavanje o sedam vrajžih Istrijanki a zatim se bacio na pisanje knjige koja će ugledati svjetlo dana 22. travnja u Labinu.

- Inspirirala me knjiga Milane Vuković Runjić u kojoj nema nijedne Istrijanke. To sam rekao našoj knjižničarki Majdi Milevoj Klapčić a ona mi je odgovorila - napiši ti. Napisao sam priču o sedam svojih odabranih Istrijanki. To su Giuseppina Martinuzzi, Antica Kranjac (Tonina Banica), Kata Pucić, Pijerina Juričić, Marija Crnobori, Tatjana Arambašin Slišković i Daša Drndić. Zajedničko im je da su bile nekako svoje, posebne, nemirne, nestašne i vragolanke u pozitivnom smislu. Vrajže! Projekt je dobio potporu Istarske županije pa je 13. prosinca 2019. raspisan prvi natječaj Vrajže Istrijanke za istarske učenike. Svaki učenik je mogao prijaviti jednu priču o (ne)poznatoj Istrijanki po svom izboru. Zanimljivo je da se do 14. veljače prijavilo 46 učenika iz 11 škola. Oni će biti pozvani da svoje priče za Dan žena predstave u svojim školama, a svaki učenik koji je prijavio priču dobit će moju knjigu kao nagradu, kaže Daniel Mohorović o svom projektu ''Vrajže Istrijanke''.

Poštuje Milanovića

Daniel Mohorović aktivan je i u politici.

- Kada sam se učlanio u SDP predsjednik je bio Ivica Račan, školski primjer poštenog političara i državnika. Prošao sam nekoliko stepenica u hijerarhiji SDP-a što mislim da je dobro i poželjno za svakog političara, da ne preskače stepenice jer bi se mogao zadihati. I stožerni general najprije je bio zastavnik. Išao sam stepenicu po stepenicu: tajnik i potpredsjednik gradske organizacije, član Županijskog odbora i Predsjedništva SDP-a Istre, član Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, još samo nisam bio u predsjedništvu i predsjednik, kaže Daniel, a o novom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću dodaje.

- Prvi put sam ga dočekao u Labinu u studenom 2007., kao i stotinjak Labinjana, na Titovom trgu. Prošetali smo tada do Fortice, razgovarali o politici, ali najviše o Labinu kojeg je Zoran upoznao u mladim danima, ljetujući na Labinštini. Četiri godine kasnije Milanović postaje predsjednik Vlade za čijeg je mandata Hrvatska izašla iz dugogodišnje krize. Ne treba zaboraviti kontekst teške situacije u kojoj je ta Vlada preuzela državu. Milanovićeva je Vlada siromašnima oprostila dugove, porezno rasteretila plaće, riješila problem švicaraca, zamjerivši se raznim interesnim skupinama. Milanović je visoko podigao ljestvicu upravljanja. Sretali smo se u Labinu i po Hrvatskoj. Sve sam više upoznavao čovjeka koji jako dobro poznaje Labin i Istru, prošlost i aktualni trenutak, s kojim je još veći gušt raspravljati i kad se ne slažete. Već sam u drugom mandatu član Glavnog odbora SDP-a, najvažnijeg tijela stranke između dviju konvencija, tako da sam imao priliku upoznati sve istaknutije esdepeovce. Milanović je jedan od najzanimljivijih ljudi koje poznajem, čovjek koji stalno radi na sebi, atipičan političar koji govori ono što stvarno misli, s kojim se ne moraš slagati ali ga moraš poštivati. Voljeli ga ili ne s njim uvijek znate na čemu ste. Bio sam jedan od onih koji su od početka podržavali Zoranovu kandidaturu za predsjednika. Vjerovao sam u njega kad su me uvjeravali da nema šanse.

Jedan je od rijetkih političkih feniksa, političara koji se uspio vratiti, onaj kojeg su politički suparnici nazivali gubitnikom postao je veliki dobitnik. Da je i politički sazrio pokazao je tijek duge izborne kampanje. Milanović je vjerovao u uspjeh, u ljude, sigurno brodio nemirnim hrvatskim političkim morem. Divim se kako je izdržao sve pritiske, dostojanstveno se noseći sa osobnim tragedijama koje su ga zadesile tijekom predizborne kampanje. Milanović je bio dobar predsjednik Vlade, ne sumnjam da će biti još bolji predsjednik Republike, smatra Mohorović

Još se srce umorilo nije

Kao vijećnik opozicije u labinskom Gradskom vijeću nije politički agresivan već decentan i nekako tih.

- Oni koji me poznaju ne bi se složili da sam jako tih. Vjerojatno ni kolege iz Vijeća i gradske uprave. Svjesno ne njegujem određen politički stil. I kao opozicijski vijećnik trudim se iznositi argumentirane prijedloge i argumentirane kritike. Labin je mali grad, svi se znamo. I u političkim raspravama je potrebno zadržati određenu razinu. Bio sam kandidat za gradonačelnika Labina prije punih deset godina. Osvojio sam 24 posto glasova. Prije posljednjih lokalnih izbora imao sam ponudu od vrha stranke da budem kandidat SDP-a za istarskog župana. Bio sam polaskan ponudom koju sam odbio zbog osobnih razloga. Moram priznati da uživam u svemu što radim, kao županijski vijećnik i kao gradski vijećnik. Kao što pjeva Tereza Kesovija: ''Još se srce umorilo nije''. Ja sam vam kronični Labinjan, Labinjon. Za mene je dobar grad, društvo, ali i gradska uprava, onaj grad koji ne misli za sebe da je dobar grad. Prvi ću pohvaliti ako mislim da je učinjeno nešto dobro, a onda pitati je li to moglo biti napravljeno transparentnije i učinkovitije, bolje, ističe Mohorović.

Uz svoj pedagoški rad u Srednjoj školi Mate Blažine gdje je počeo raditi prije 18 godina dodaje:

- Radio sam i u porečkoj Srednjoj školi Mate Balote i Ekonomskoj školi Pula, predavao odraslima pri labinskom i porečkom Pučkom učilištu, držao predavanja kolegama nastavnicima, obrtnicima i poduzetnicima, pišem i stručne radove. Jedno vrijeme obnašao sam dužnost izvršnog direktora Radio Labina. U tih osamnaest godina naše se društvo ubrzano mijenjalo, stalno se mijenja, i mijenjat će se. Svi smo se promijenili pa tako i djeca. Poznati hrvatski sociolog, pokojni Josip Županov rekao je: „Promjene su u svijetu tako brze, da imate samo dvije mogućnosti: ili se u te promjene uključiti, bez izvjesnog ishoda, ili se potpuno zatvoriti, što znači nastaviti trunuti.“ To vrijedi za društva i pojedinca. Promjena ili truljenje. Danas nije teže raditi u školi već izazovnije. Žao mi je da nemamo prave reforme školstva koja bi pošla od pretpostavke da nema zadovoljnog učenika ako nema zadovoljnog i kompetentnog nastavnika, koja bi omogućila jednakost učenika i škola, koja bi poticala kritičko razmišljanje učenika. Nitko ne zna koji će se poslovi tražiti za trideset godina. Učenike moramo naučiti učiti, kreativno i kritički promišljati, da koriste obje strane mozga, propitivati i surađivati. Trudim se svaki radni dan, svaki nastavni sat raditi jednu malu, svoju obrazovnu reformu, biti bolji nastavnik iz dana u dan, iz sata u sat, ističe Daniel.

Pisac mora pisati

U slobodno vrijeme piše i poeziju, prozne minijature, eseje i stručne tekstove, blog. Do sada je objavio knjige Hajka, Terra fameja (koautor Božo Glavičić), Ona i on.

- Ne bih imao ništa protiv da moje knjige postanu uspješnice, a ja milijunaš. Svejedno ne bih otišao u profesionalne vode. I dalje bih se bavio strukom i politikom. Možda nikad neću postati bestseler autor, ali se nadam da ću doživotno pisati. Pisac piše jer mora pisati, preživio bi on i bez da piše, ali ga neka nevidljiva sila tjera da ispunjava nepreglednu bjelinu papira. Pisanje je za mene radost, nikada očajna aktivnost. Pisanje je prije svega čitanje. Pisac mora biti svoj, autentičan, mora biti zavičajan, inače će se ''zamrežat''. Nema književnosti koja nije lokalno obojana. Moja je književnost uvijek, makar u duhu labinjonska, smatra Mohorović.     Kao gradski vijećnik zalagao se i za cakavicu i zaštitu labinske cakavice kao nematerijalnog kulturnog dobra te je još 2015. upoznao vijećnike sa svojom inicijativom da se labinska cakavica uvrsti u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. O zaštiti labinske cakavice kao nematerijalnog kulturnog dobra prvi je na labinskom Vijeću govorio njegov kolega Željko Ernečić (SDP) i to tijekom rasprave o Kulturnoj strategiji Grada Labina 2013. godine. O tome je Mohorović govorio i na jednoj od posljednjih sjednica 2014., a u međuvremenu je tu inicijativu uputio i u Ministarstvo kulture te predložio da se labinska cakavica normira za upis na jednu od UNESCO-ovih lista. Kasnije je Grad Labin službeno pokrenuo cijeli postupak pa je labinska cakavica krajem 2018. i službeno postala zaštićeno kulturno nematerijalno dobro u Hrvatskoj.

- Zajik će preživet ako ga čuvamo, a čuvamo ga ako ga gonamo, i pišemo. Zajik so rikordi, naši stori, va zajike je sa povijest i budućnost. Ki zno naš zajik laglje vadi novi, kaže on.

Prihvaćena je i većina njegovih prijedloga vezanih uz obilježavanje petstote obljetnice rođenja najvećeg Labinjana Matije Vlačića Ilirika.

Knjižnici ime Giuseppina Martinuzzi

- Još u ljeto 2017. predložio sam da na vrijeme započnemo s pripremama, u koje bi bili uključeni svi koji to žele, od škola do turističke zajednice, da se Godina Matije Vlačića Ilirika obilježi s cjelogodišnjim aktivnostima, a Labin promovira u hrvatskim i europskim okvirima. Drago mi je da je gradonačelnik prihvatio inicijativu. Petstoti Ilirikov rođendan obilježavat će se kroz cijelu ovu godinu. Od Bruxellesa do Labina. Svi zainteresirani građani i organizacije mogu se javiti do ponedjeljka 24. veljače sa svojim idejama, prijedlozima, kreacijama ili već gotovim programskim sadržajima. Pozivam građane da vladajuće i oporbu bombardiraju i drugim svojim prijedlozima i pitanjima. Glavni je posao oporbe da propituje poteze vladajućih i daje alternativne prijedloge i rješenja. Labinska oporba još je prije šest godina problematizirala problem odvodnje, a prije nekoliko smo dana donijeli IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Labina koje će omogućiti realizaciju strateškog projekta odvodnje aglomeracije Labin-Raša-Rabac. Predlagali smo uvođenje posebne proračunske aplikacije za građane koja je zaživjela krajem prošle godine. Moj labinski SDP godinama je predlagao besplatne udžbenike za osnovnoškolce što je i prihvaćeno 2017. Na inicijativu labinskog SDP-a Labin je bio prvi istarski grad koji je donio Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini. Već sam nekoliko puta predlagao da se labinska Gradska knjižnica nazove po Giuseppini Martinuzzi, najvećoj Labinjanki, koja je cijelu svoju knjižnicu poklonila rodnom gradu, i od te ideje ne mislim odustati. Zajednički bi nam cilj trebalo biti donošenje optimalnih odluka bez obzira na to tko ih je predložio. Najvažnija je uloga građana. Ne smiju biti samo gledatelji, pasivni promatrači, koji se jave svake četiri godine, ako i tada. Njihovo je pravo i dužnost da se preko svojih mjesnih odbora, zborova građana, lokalnih referenduma, vijećnika, davanjem prijedloga, uključuju u odlučivanje o budućnosti našega grada, zaključio je uvijek zanimljiv sugovornik Daniel Mohorović.

Habsburgovci na Labinštini

U suradnji s neprežaljenim Božom Glavičićem napisao je knjigu Terra Fameja. U toj je knjizi izdanoj 2016. godine opisana i posjeta Habsburgovaca Labinštini.

- Pićan je posjetio Franjo Ferdinand. To je bilo nedugo prije atentata. Navodno je bio oduševljen gradićem. Današnji Titov trg, Crć ili Borgo, je 6. travnja 1918. godine posjetio car Karlo. Iz Beča je vlakom doputovao do Pazina pa autom do Labina, u Lovran i Opatiju. Nisu ga dočekali gradski poglavari ni labinski Talijani ni odrasli muškarci jer su bili na ratištu, već žene i sirotinja. Doček je organizirao svećenik Ferdinand Hrdy. Car i kralj je Hrdyju ostavio 100 kruna, obećao po povratku još. Postoje i fotografije s dočeka Njegovoga Carskog i Kraljevskog Veličanstva. Karlo u autu, Karlo van auta u razgovoru s jednim starcem, okružen tjelohraniteljima. Prokomentirao je povijesne fotografije iz toga doba Mohorović.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum