manifestacija pulske knjižnice
O književnosti na razne načine: Završila Pula čita!
(Snimila Vanesa Begić)
Manifestacija "Pula čita!", odnosno njezino treće izdanje privedeno je kraju uz brojne programe koji su se kroz tri dana održavali na više lokacija. Jutarnji su sati bili posvećeni sadržajima za najmlađe, s kojima su razgovarali pisci, knjižničari, ulazeći u razne tematske i interesne sfere vezane uz i za književnost i pisanu riječ u širem smislu.
Manifestacija je održana ne samo u knjižnici i njezinim ograncima, već su se tu "pridružile" i druge lokacije, pokazavši da čitanje i lijepa riječ ne poznaju granice. Ovogodišnje izdanje manifestacije predstavilo je 24 programa - susrete s autorima, promocije knjiga, predavanje, javna čitanja, radionicu, čitanja najmlađima, pub kviz, književne šetnje, izložbu, razmjenu knjiga - na osam različitih lokacija.
Zanimljivo je bilo predavanje knjižničara Daniela Horvata o stripovima, koje je održao za učenike, gdje je govorio o raznim vrstama stripova, tehnikama realizacije, te popularnosti kroz razne faze, uz primjere o povezanosti s filmskom umjetnošću i književnošću. Koristio je zanimljiv komparativan pristup uz puno podataka.
Svestrana spisateljica za djecu Tatjana Pokrajac Papucci iz Rovinjskog Sela, koja je autorica niza kvalitetnih slikovnica, gostovala je u Dječjoj knjižnici kod knjižničarke Andree Pavlović gdje je predstavila svoje knjige za djecu koje su ne samo kvalitetne, već i lijepe s estetskog gledišta, što se najmlađima jako dopalo.
Posebno su bile dojmljive literarne šetnje knjižnicom pod vodstvom Đanina Bubole. Bio je to način za upoznati Pulu kroz priču o Mati Baloti, Danteu Alighieriju, Jamesu Joyceu, Pietru Kandleru, Danielu Načinoviću i drugima… U Čitaonici kluba umirovljenika kreativnu radionicu keramike za osobe treće životne dobi "Stih u glini" na temu poezije hrvatskih pjesnika hrvatske moderne vodila je Biserka Lilić, koja upriličuje zanimljive sadržaje u knjižnici.
U Sveučilišnom kampusu gostovala je pak književnica Maja Klarić sa svojim Bookmobilom te predstavila je taj zanimljiv projekt.
U Knjižnici Veruda zahvaljujući trudu i entuzijazmu knjižničarke Petre Pavličević pokrenut je Poetski čitateljski klub Lira, koji se povremeno okuplja i čitatelji tu kreiraju vlastitu poeziju. Dio svojih stihova predstavili su i tom prigodom, a pridružio im se i pjesnik Đermano Vitasović, višestruko nagrađivani haiku autor koji piše i za djecu, te njeguje i čakavski izričaj mjesta Kacana pored Vodnjana.
Gosti ovoga programa bili su i studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile, budući odgojitelji koji su se, pod mentorstvom njihove mentorice, dr. sc. Irene Mikulaco, predstavili stihovima poznatih pjesnika, ali i svojim pjesničkim radovima.
Marija Andrijašević u razgovoru s koordinatoricom programa u knjižnici Ivom Lanča Joldić govorila je o raznim književnim temama. Istaknula je da, premda je dobila nagrade i priznanja, od onoga što piše ne može dobro zaraditi. U njezinom romanu "Zemlja bez sutona" nema, kazala je odgovarajući na pitanje, puno autobiografskih elemenata, iako je kod svakog pisca takva vrsta elemanata donekle prisutna jer svi (uglavno) pišu o onome što poznaju, što im je znano.
Pohvalila je i u nas još neprevedeno djelo Lydije Millet "Atavists" kao nešto dobro što je nedavno čitala, a omiljena joj je spisateljica Nada Gašić i posebice njezina djela, tetralogija o Zagrebu, gdje, kako navodi Andrijašević, autorica daje sasvim posebnu sliku ovoga grada, toliko autentičnu i snažnu da se čitajući ovu knjigu prepoznaje grad.
Navela je i da sluša audio-knjige dok pere suđe, a posebno je spomenula djelo Pankaja Mishre "Svijet nakon Gaze" i ocijenila ga je važnim, uz riječi da kada sve to završi čeka nas jedan posve drukčiji svijet.
Andrijašević je diplomirala komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za rukopis "davide, svašta su mi radili" nagrađena je Goranom za mlade pjesnike 2007. Prije i poslije toga objavljivala je poeziju u kulturnim i književnim časopisima. Poezija joj je prevođena na slovenski, talijanski, ukrajinski, engleski, švedski, poljski, rumunjski i njemački.
U svom putopisnom predavanju Jasen Boko osvrnuo se na razne teme o kulturama, civilizacijama, jezicima, te o kulturi stare Europe, a govorio je i o promjenama u jezicima. Kazao je i da su Slaveni dali ime robovima, a ne obrnuto. Naveo je i važnost Vučedolske kulture kao početak puno toga.
U svome zanimljivom izlaganju govorio je i o Bjelorusiji i svom putovanju tamo, ističući da je to jedina tranzicijska zemlja, zemlja nastala raspadom Sovjetskog Saveza gdje nije došlo do "bande" onih koji su se obogatili preko noći. Govorio je i o imenima sela, mjesta, kako u Ukrajini postoji Neretva, u Slovačkoj selo Hrvati, a to nisu bili Hrvati koji su bježali pred Turcima, o Moldaviji...
Jasen Boko diplomirani je profesor književnosti, dramaturg, putopisac, kazališni i književni kritičar. Autor je brojnih putopisa, među kojima se ističu "Na putu svile", "Tragovima Odiseja", "Za Aleksandrom Velikim u srce Azije". U putopisima spaja osobna iskustva s povijesnim i kulturološkim promišljanjima.
Manifestacija se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Pule te suradnika: Đanina Bubole i Biserke Lilić, Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, osnovnih škola Tone Peruška i Vidikovac, Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, Društva bibliotekara Istre, Herculanee Pula, Zelene Istre i Kina Valli.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
