29. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI

Danijel Žeželj predstavio grafičku novelu "Kao pas" i otvorio izložbu svog stripa u Makini: Neizmjerno vjerujem u kreativnost - to je jedino što će nas održati

| Autor: Mladen RADIĆ
(Snimio Matija Šćulac)

(Snimio Matija Šćulac)


Danijel Žeželj, jedan od vrlo aktivnih i svjetski prepoznatih autora koji se obično povezuje sa stripom, kako ga je predstavio Aljoša Pužar, promovirao je u ponedjeljak navečer u Domu hrvatskih branitelja na 29. Sajmu knjige svoju grafičku novelu »Kao pas«. Sam naziv podsjeća na Franza Kafku, tako da je cijela novela inspirirana pričom »Umjetnik u gladovanju« ovog utjecajnog pisca za kojeg Žeželj kaže da je svaka njegova priča i dalje aktualna.

Estetika ranog 20. stoljeća

- Njegov svijet mi je inače privlačan, privlačna mi je ta estetika ranog 20. stoljeća, ekspresionizam, dadaizam i sl., objasnio je Žeželj koji je nakon promocije otvorio svoju izložbu, također nadahnutu Kafkom, u Galeriji Makina.

Kako je objasnio, grafička novela je ono što se nekad zvalo strip album i to je format u kojem ima puno žanrova. Ipak, Pužara je malo zbunila tema ovog stripa u kojem nema puno dijaloga i teksta.

- Ne idem za tim da nekom bude jasno o čemu se tu radi, ali mislim da puno toga je jasno. Klasična naracija mene ne zanima, zanima me prostor između kadrova, između teksta i slike, objasnio je Žeželj što nije obeshrabrilo Pužara da pokuša interpretirati ovo djelo koje je bilo pred njima. »Štogod kažeš, ne može biti pogrešno. Štogod netko pronađe u ovoj knjizi vrijedi kao i ono što sam ja mislio«, uputio ga je autor.

(Snimio Matija Šćulac)(Snimio Matija Šćulac)

Pužar kaže da Kafka, odnosno kombinacija njegove pripovijetke »Umjetnik u gladovanju« u Žeželjevom slučaju ostaje jedna važna alegorija, važnija možda sada nego što je bila u Kafkino vrijeme, a tu su i neke druge priče i dijelovi u kojima se Pužar, po vlastitom priznanju, totalno pogubio, jer su mišljeni filozofski, od metafizike nadalje. »Radi se o nizu narativnih fragmenata koji su ulančani sudbinom umjetnika koji preživljava u društvenom kontekstu, a Žeželj dočarava što u svojoj glavi ponire i kako se to poniranje povezuje s gotovo metafizičkim dimenzijama«, pokušao je objasniti Pužar, ogradivši se da je u redu ako nisu svi razumjeli što je htio reći.

Reakcija a ne prepričavanje

Žeželj kaže da mu nije mi bio cilj prepričavati Kafku nego dati reakciju na Kafku, a strip je jednostavno tehnički napravljen, s dva kista za tuš i spužvom za sfumature.

Žeželj nije samo stripaš, nego i multimedijalni umjetnik, autor animiranih filmova, pa je i pulska publika imala prilike prisustvovati nastupima na kojima je crtao slike dok se održavao koncert. Takvi događaji prilika su mu da izađe iz svoja četiri zida.

Pužara je zanimala koja je poruka ovog stripa? »Nema je«, kratak i jasan bio je Žeželj, no ipak spomenuo je da mu je važna individualna sloboda, ali uz individualnu odgovornost. »Odgovornost prema svemu oko nas«, kako kaže.

- Neizmjerno vjerujem u kreativnost. To je jedino što će nas održati i pritom ne mislim samo na umjetnike, kaže Žeželj.

(Snimio Matija Šćulac)(Snimio Matija Šćulac)

Uvijek ga je najviše zanimalo pričanje priče kroz slike te je krenuo tražiti likovni jezik koji bi bio njegov, skromno kazavši da nije talentiran. »Imam mali postotak talenta, nekom stvari brže idu za rukom, nekom treba više vremena«, kazao je Žeželj. Za njega je presudno bilo proučavanje Caravaggia, taj chiaroscuro, svjetla i sjene koje je na papir najbolje uspio prenijeti tušem. Što se tiče novih digitalnih tehnika crtanja stripova komentirao je da je svaki alat dobar alat, samo ga treba znati koristiti.

- Ima djece koja nikada nisu taknula papir, no to im neće nikada nedostajati, smatra Žeželj. »Otkada sam počeo raditi, slušam kako strip nema budućnost, a nikada se nije više prodavao nego danas i povezao se s videoigrama«, kazao je.

Nakon promocije Žeželj i njegova publika uputili su se u Galeriju Makina gdje je otvorena njegova izložba »Umjetnik u gladovanju«, s fragmentima predstavljene grafičke novele. Voditelj Makine Hassan Abdelghani podsjetio je da se Žeželj predstavio prije sedam godina sa svojim »Detektivima«.

(Snimio Matija Šćulac)(Snimio Matija Šćulac)

- Zahvaljujem Abdelghaniju. On je napravio Makinu kao neko utočište grada, kao da pripada nekoj davnoj Puli. Ovdje se malo sakrio i Sajam jer i mi trebamo utočište u ovom gradu, kazala je direktorica Sajma knjige Magdalena Vodopija istaknuvši da je Žeželj suradnik i prijatelj Sajma. »Danijel je nekako naš. Imamo ove godine puno velikih umjetnika, a meni blisko mom ukusu, srcu, duši… sigurno je Danijel Žeželj«, konstatirala je Vodopija.

Miljenici velikog Fellinija

Otvarajući izložbu, Ivica Ivanišević usporedio je Žeželja s Milom Manarom čija izložba u sklopu Sajma otvorena prije nekoliko dana. Kaže da ih povezuju barem dvije stvari, a prva je što su i jedan i drugi bili miljenici velikog Federica Fellinija.

- Manara je s njim surađivao, a Fellini je pisao Danijelu. Ja bih ubio da netko poput Fellinija tako toplo piše o meni, ali, fala Bogu, nikad neću kazneno odgovarati jer nitko neće tako pisati o meni, našalio se Ivanišević. »Druga stvar je što je Manara napravio strip o Caravaggiu, a Danijel je rekao da silno drži do Caravaggia, ne samo zbog raskošnog vizualnog rukopisa već i zato što u njemu vidi pripovjedača«, kaže Ivanišević. On kaže da je Manara mimetičar, koji je u stanju reproducirati svijet i još ga uljepšati, dok Žeželj ne želi reproducirati svijet, nego stvoriti vlastiti i koji se ne plaši da slika toga svijeta bude uznemirujuća, tjeskobna, depresivna, tamna i crna.

Ključ čitanja jedne priče

- Oni nisu različiti samo po doživljaju života i svijeta, nego imate prosvijećenog hedonistu Manaru i nešto manje hedonistički raspoloženog Danijela, nego su potpuno različiti po shvaćanju granica stripovnog jezika. Manara ih ne dovodi u pitanje, a Žeželj ih stalno propituje, kaže Ivanišević koji ga prati već 35 godina, »Cijelo vrijeme sam mislio da on propituje esenciju stripa, odnos svih bijelih ploha. On se time uopće ne bavi. Njega zanima samo crna, pri čemu bijelu doživljava kao brand ekstenziju crne, zatajenu drukčiju boju«, kazao je Ivanišević zaključno.

(Snimio Matija Šćulac)(Snimio Matija Šćulac)

Strip u Makini nastao je prema kraćoj Kafkinoj priči »Umjetnik u gladovanju« s interpretacijom koje priče se ozbiljna književna kritika bavi već godinama, i postoji tri ili četiri ključa za njeno čitanje oko čega se ne mogu usuglasiti.

- Obično kada ljudi rade adaptaciju nečega u drugi mediji ponude vlastito čitanje, ali Žeželj nije interpretirao tu priču u jednome ključu nego je ta tri ili četiri sloja obogatio s još tri ili četiri sloja i dodatno zakomplicirao stvar. Njegov Kafka nije Kafka sa šlagom, nego je to zaista Kafka bez šećera, smatra Ivanišević.

- Ja sam zapravo tu nekako doma, među prijateljima i uvijek je ogromno veselje ovdje doći, kazao je kratko Žeželj koji se posebno zahvalio Nikoli Devčiću Miši bez kojeg se ova izložba ne bi dogodila jer je on omogućio da se sve to skupa isproducira.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater