Manifestacija Noći knjige, koja ove godine propituje fenomen umjetne inteligencije "Sanjaju li roboti električne knjige" otvorena je u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje su objavljeni i rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj.

Ovogodišnje izdanje manifestacije održava se od 21. do 23. travnja u 155 narodnih knjižnica i njihovim ograncima. Sudjeluje više od 300 ustanova, dvjestotinjak škola i vrtića, a tijekom manifestacije održat će se više od 1.100 programa diljem Hrvatske. Istraživanje je pokazalo da je najmanje jednu knjigu u posljednjih godinu dana pročitalo 40 posto ispitanika, a usporedbom rezultata dobivenih prošle godine, uočeno je da se čitanost nije znatnije promijenila jer je 2022. godine na isto pitanje pozitivno odgovorilo 42 posto ispitanika. No, uočen je blagi pad čitanosti. Tako je 2020. godine bar jednu knjigu pročitalo 49 posto ispitanika, zatim 2021. 45 posto, a prošle, 2022. njih 42 posto.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje, a najveći postotak čitatelja pročitane knjige posuđuje u knjižnici (47 posto), kupuje ih 40 posto, od prijatelja ih posuđuje 31 posto, na dar knjigu dobije 26 posto ispitanika, a šest posto njih knjige kopira ili "skida" s interneta.

Pročitanu knjigu češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (54 posto), dok je na dar češće dobivaju oni najstariji (36 posto).

U pulskim knjižnicama održani su raznoliki programi, a u program Noći knjige priključile su se i Galerija Hermana te Galerija Stari grad Udruženja likovnih i književnih stvaratelja ULIKS. Programi su održani i u raznim školskim knjižnicama.

Robotička igraonica

U Gradskoj knjižnici i čitaonici - na Odjelu za djecu i mlade održana je robotička igraonica kojom se predstavilo Društvo za robotiku Istra. Voditelj je bio Dragan Pantić iz Društva za robotiku Istra i Centra za praktičnu robotiku Pula.

Polaznici su bili oduševljeni upoznavanjem s robotima Boe-Bot i Dash, humanoidnim robotom Alpha 1S, robotom paukom, robotima psima, robotima s kamerama s UI, upravljanje robotima na areni za robotrku na prstenac i gađanje prstenca, što je i prvi korak pri upoznavanju tog zanimljivog svijeta. Tu je sudjelovao 51 polaznik kojima je Pantić, s dugogodišnjim radom u struci, strpljivo i zanimljivo objašnjavao funkcije i mogućnosti tih robota. Ti roboti mogu prepoznati osobe, predmete, boje, fotografirati, što su s velikim zanimanjem gledali i odrasli, a ne samo djeca.

(Snimio Danilo Memedović)

Potom su u knjižnici uručene i zahvalnice volonterima koji su pomogli tijekom teških trenutaka kada je knjižnicu zahvatio požar, koji su čistili knjige od 18. srpnja do 13. prosinca prošle godine. Sudjelovalo je ukupno 135 volontera u dobi od 19 do 79 godina, a u 110 radnih dana odrađeno je ukupno 1.740 sati. Riječi zahvale za njihov rad, trud, angažman izrekle su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nadia Bužleta te knjižničarka Liana Diković, koja je bila i koordinatorica rada s volonterima. Program je održan uz sudjelovanje studenata iz pulske Muzičke akademije. Nastupili su mezzosopranistica Vilma Grazia Žmak s arijom Dalije iz Saint-Saensove opere "Samson i Dalila", u klasi asistentice Antonije Dunjko, harmonikaš Sven Tomašek skladbom "Asdesas" Đeni Dekleva Radaković u klasi izv. prof. Franka Bošca te tenor Luka Žiberna s "Caro mio ben" Giuseppea Giordanija i "Majka" Josipa Hateza, u klasi izv. prof. art Sofije Cingula. Korepetitorica je bila Chiara Jurić Božac.

Nisu izostala niti stručna predavanja - u pulskoj knjižnici Ivana Lorencina te u Infobipu Ervina Jagatića - a tema je bila - umjetna inteligencija na razne načine, kroz razna gledišta i perspektive.

(Snimio Danilo Memedović)

U Sveučilišnoj knjižnici vrijedne umjetnice, inače poznate i po svome djelovanju u sastavu MedulinArta Maja Čerljenko i Melita Premate, priredile su sasvim poseban i zanimljiv postav nakita i straničnika inspiriranih knjigama te čitanje naglas knjiga koje su tema izložbe. Ovim su svestranim umjetnicama u tome pomogle knjižničarke Ornela Žerić, Sonja Brhanić, Nives Franić, Karin Radetić, kao i studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Čerljenko je izradila nakit inspiriran djelima kao što su "Ježeva kućica", "Pinokio", "Mali princ", "Petar Pan", "Crvenkapica", Moby Dick" i drugi, a Premate je izrađivala straničnike.

Uslijedilo je predavanje dr. sc. Matije Jelače "O književnosti i kulturi u dobu umjetne inteligencije i ekonomije pažnje", također interdisciplinarnoj temi kojoj se može pristupiti s raznih gledišta. Doc. dr. sc. Matija Jelača je voditelj Katedre za književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli gdje drži kolegije iz teorije književnosti, povijesti svjetske književnosti, komparativne književnosti, postmodernizma, horor književnosti, metodologije znanstvenog rada i kritičkog mišljenja. Potom je tu bio kviz znanja opće kulture koji je priredila suradnica knjižnice, svestrana Matea Ćelebija.

U Galeriji "Stari grad" obilježena je Noć knjige predstavljanjem zbirke istinitih događaja "Smo beli paržuneri" autora Đanina Bubole. Autor piše o ratnom putu svoga oca od trenutka mobilizacije u talijansku vojsku pred Drugi svjetski rat. Knjiga je napisana na kupčanskoj čakavici s prijevodom na hrvatski jezik.

Sisački pisac aforizama Denis Vidović navodi "Vrag nikad ne spava. Ali ću večeras morati jer radim ujutro", a što se tiče rođenja, veli pak "Rođen sam u sumnjivim okolnostima. Zapravo, ja sam bio jedini sumnjiv u toj okolnosti". "Drago mi je da ništa ne dolazi preko noći jer u to vrijeme spavam". A kada smo kod ljubavi, kazao je "Samo ozbiljne veze propadaju. Ubija ih nedostatak humora", čime je nasmijao publiku u Galeriji Hermana, gdje je priređen vrlo zanimljiv susret s njim.

U vrlo interesantnom razgovoru sa Sabinom Aličić Butković govorio je o svojoj ljubavi prema haiku izričaju, humoreskama, aforizmima, svome romanu, te kako stalno mora imati bilježnicu gdje će sve zapisivati. Kazao je da karijeru nije započeo pisanjem aforizama, a priprema zbirku humorističnih priča u obliku pisama.

Denis Vidović je rođen 21. studenog 1988. u Sisku. Piše aforizme, pjesme, priče, izrađuje plakate kojima komentira svakodnevicu, piše i putopise i aforizme.

Povezane vijesti

• Knjiga Petre Heisinger "Ja sam Petra, nećete me slomiti"
• Ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea: Konačno se i njezin glas čuje
• Matineja u sastavu Noći knjige u pulskoj knjižnici