Jurica Pavičić jedan je od mojih omiljenih autora. Prije svega zato što sociološki precizno donosi sliku svog grada, Splita i njegovih žitelja, koji su od prvog do zadnjeg u njegovim romanima i kratkim pričama neopisivo živi i stvarni. Tu je i ono fino tkanje međuljudskih, ponajčešće obiteljskih odnosa u koje je utkan spleen Splita. Tu su moćne tradicionalne ili iz tradicije izrasle ženske figure i repovima prošlosti obilježeni muški likovi. Stvarnost u njegovom zadnjem romanu "Mater Dolorosa", objavljenom koncem prošle godine u izdanju zagrebačke Stilus knjige, zastrašujuće je prepoznatljiva, a atmosfera ovog "mediteranskog noir-romana" ili preciznije "splitskog noir - romana" gotovo opipljivo bolna. Vrsna kritika društvene stvarnosti koju ispisuje vješt autor tečnog, pitkog stila kojeg odlikuju moćni, živi stvarnostni dijalozi. Gotovo je opipljiva njegova lakoća pisanja.

Koloplet sudbina

Jurica Pavičić, jedan od najnagrađivanijih i najčitanijih domaćih pisaca, dobitnik značajnih inozemnih nagrada, radnju svog romana "Mater Dolorosa" smješta u Split 2022. godine. Mračna priča u čijem je središtu moralna dvojba - izabrati svoje pleme ili zakon, počinje u ranu jesen. Grad čija je industrija izbrisana '90-ih, živi život pod pritiskom turizma i sveopće apartmanizacije.

Mlada Ines Runjić upravo kreće u nedjeljnu smjenu na recepciju hotela u centru grada. Njezin mlađi brat Mario spava, a "majka Katja, udovica, obavlja kućanske poslove. Uznemirena je zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu…."

Ispostavit će se da je ubijena sedamnaestogodišnja Viktorija Zeba, kćer jedinica iz ugledne splitske obitelji. I dok policija užurbano pokušava privesti počinitelja, pa makar i onog koji zapravo to nije, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti…

Taj koloplet sudbina u čvrsto strukturiranom djelu, u kojem svako poglavlje nosi jedan lik, upliće priče majke, udovice, iskrene vjernice, potom kćeri, sestre i ljubavnice, te sina, brata, najblaže rečeno sociopata. Tu je i jedan pošteni, mudri policijski inspektor, ali i njegov šef kojem ništa nije sveto pa ni korupcija, umirovljeni branitelj s PTSP-jem, tajkun, velečasni, časna, recepcionarka, par brazilskih turista… Tu je stambena zgrada iz doba socijalizma, napušteni industrijski pogon, novi hotel uređen u bivšem trgovačkom centru, splitsko zaleđe, veliki šoping centar, groblje, more… Grad ispod Marjana pun sivila, očaja, besperspektivnosti i straha, ujedno je i slika hrvatske stvarnosti.

Definitivno Jurica Pavičić je i u romanu "Mater Dolorosa" dokazao da odlično poznaje svoj grad i neuralgične točke našeg društva. Poput svojevrsne psihosocijalne studije ličnosti i društva "Mater Dolorosa" u konačnici je prava psihološka drama o tome do koje je mjere čovjek spreman na žrtve da bi zaštito one koje voli, kao i neminovnim posljedicama takvih odluka.

Nagrađivani autor

Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina, a od 2000. novinar je i kolumnist Jutarnjeg lista. Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku. Autor je i više publicističkih knjiga. Kao književnik debitirao je romanom "Ovce od gipsa", po kojem je snimljen i film u režiji Vinka Brešana.

Uslijedili su romani "Nedjeljni prijatelj", "Minuta 88", "Kuća njene majke", "Crvenkapica", "Žena s drugog kata", "Crvena voda" i "Prometejev sin"; zbirke priča "Patrola na cesti" i "Brod u dvorištu", zbirka izabranih priča "Skupljač zmija" te ilustrirana knjiga za djecu "Tri kuće, tri prijatelja". Po njegovoj priči "Patrola na cesti" snimljena je i nagrađivana kriminalistička miniserija u režiji Zvonimira Jurića. Kratke priče i romani Jurice Pavičića prevedeni su na više jezika. Roman "Crvena voda" osvojio je nagrade "Fric" i "Ksaver Šandor Gjalski" te doživio izniman uspjeh u Francuskoj gdje je 2021. osvojio više nagrada među kojima su i nagrade "Grand Prix de Littérature Policière" za najbolji strani krimić i "Le Point du Polar européen" za najbolji kriminalistički roman europskog autora, napisan na francuskom ili preveden na francuski jezik.

Povezane vijesti

• Knjiga Petre Heisinger "Ja sam Petra, nećete me slomiti"
• Ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea: Konačno se i njezin glas čuje
• Perica, kišni čovjek: Priča o dječaku koji je 36 godina ostao stanovnik psihijatrijske bolnice s brojem, sve dok se za nj nije zainteresirao Hajrudin Merdanović, umirovljeni kriminalist i novinar